Njemačka vlada kontinuirano zahtijeva od članova crnogorske vlade da “odlučno rješavaju” probleme u oblasti slobode medija.

„Stanje slobode štampe i medija u Crnoj Gori česta je tema u bilateralnim razgovorima. Tematizacija se odvija kako sa političkim predstavnicima crnogorske vlade, tako i sa crnogorskom ambasadom u Njemačkoj“.

Ovo stoji u odgovoru vlade Angele Merkel na pitanje dijela njemačkih poslanika u kojim prilikama je od maja prošle godine razgovarano sa crnogorskom vladom o, kako cu ocijenili, kritičnoj situaciji u ovoj oblasti.

Kancelarka je u avgustu prošle godine bila domaćin premijeru Dušku Markoviću.

Sa tog sastanka poručila je da je vladavina prava jedna od oblasti na kojima Crna Gora mora raditi.

Inače, poslanički klub Liberalno demokratske stranke (FDP) uputio je niz pitanja njenoj vladi u vezi sa stanjem slobode medija u Crnoj Gori u vidu tzv. male interpelacije.

U dokumentu, koji su “Vijestima” dostavili iz Instituta alternativa, njemački poslanici interesovali su se za stav njemačke vlade da li je osigurana politička nezavisnost Javnog servisa (RTCG) i da li crnogorska vlada preduzima mjere za “obnavljanje nezavisnosti” RTCG i ako je tako, da li su te mjere dovoljne.

“Savezna vlada pažljivo nadgleda razvoj događaja u vezi sa Savjetom RTCG i podržava napore uložene od strane Evropske unije i Evropskog savjeta u cilju jačanja nezavisnosti Savjeta RTCG u dijalogu između vlade i opozicije. Imenovanje i zamjena članova Savjeta redovno dovode do optužbi za političko uplitanje. U prošlim slučajevima, u kojima su pogođeni članovi uložili tužbu protiv odluke da budu razriješeni funkcije u Savjetu, ishod je bio pozitivan u više slučajeva. Međutim, neobavezujući pravni izvještaj Vrhovnog suda, koji izjavljuje da to ne spada u nadležnost sudova, jer članove Savjeta RTCG direktno bira parlament, izazvao je kontroverzu”, saopšteno je iz vlade u Berlinu.

Na pitanje da li dijeli ocjenu Evropske komisije da Crna Gora nije napredovala u ovoj oblasti, iz Berlina su kazali da se u tom dijelu pozivaju na nalaze Brisela.

Iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije o napretku, kao i izvještaja posljednjih godina, zaključuje se da nije postignut nikakav napredak na polju jačanja slobode štampe i medija. Komisija savjetuje Crnu Goru u svom izvještaju iz 2019. godine da unaprijedi istragu slučajeva nasilja nad novinarima i zaštiti javni servis i druge medijske kuće od političkog uticaja.

“Stepen ugroženosti novinara u Crnoj Gori može se vidjeti ako se pogleda slučaj OlivereLakić́, novinarke jednih od najvećih crnogorskih dnevnih novina ‘Vijesti’. Nakon izvještaja o ilegalnoj trgovini cigaretama, Lakićeva je sačekana ispred svog stana u Podgorici i upucana u nogu. Istraga slučaja nije okončana više od godinu dana”, navodi se u uvodu dokumenta koji su “Vijestima” dostavili iz Instituta alternativa.

Međutim, u dijelu koji se tiče rasvjetljavanja nasilja nad novinarima od maja prošle godine, iz Vlade su naveli da izvještaj Evropske komisije govori o ograničenom napretku u rasvetljavanju slučajeva nasilja nad novinarima.

“U slučaju istraživačke novinarke Olivere Lakić, 19. februara 2019. godine, nakon hapšenja devet osumnjičenih, crnogorska policija proglasila je da je sveobuhvatno riješila slučaj”, stoji u dokumentu.

Na pitanje poslanika FDP kako ocjenjuju aktivnost Komisije za praćenje istraga napada na medije, iz Vlade su istakli da “poseban uspjeh ove komisije u kontroli i odgovoru na nasilje nad medijima nije poznat Saveznoj vladi”.