Štrajk je jedno od osnovnih prava zaposlenih, ali njegovo sprovođenje mora biti u skladu sa zakonom, posebno kada je riječ o profesijama od javnog interesa, gdje potpuna obustava rada nije moguća. Šta zakon propisuje, gdje nastaju problemi i zbog čega se kazne rijetko primjenjuju – pogledajmo u narednom prilogu.

Pravo na štrajk je pravo koje nikome ne smije biti uskraćeno. Međutim, postoje profesije koje, upozorava advokatica Snežana Mićanović Nikčević, zbog javnog interesa, ne smiju u potpunosti obustaviti svoj rad.

„Profesije od javnog interesa su one koje bi u slučaju obustave dovele do znatne štete po život i zdravlje ljudi. Takve su profesije policija, vojska, vatrogasne jedinice, PTT, školstvo“, kazala je advokatica, Snežana Mićanović Nikčević.

Prema Zakonu o štrajku, sve profesije imaju mogućnost njegovog organizovanja, ali u skladu sa jasno definisanim pravilima i uslovima. Kada su u pitanju djelatnosti od javnog interesa, upozorava Mićanović Nikčević, potpuna obustava rada – takozvani generalni štrajk – nije dozvoljena.

„U smislu da nije moguće da svi zaposleni u određenoj oblasti stupe u štrajk i u potpunosti obustave rad. Tu je potrebno obezbijediti minimum procesa rada, a da bi se to obezbijedilo potrebno je donijeti akt kojim će se detaljno propisati šta se smatra minimumom procesa rada i u kome će se odrediti  ko će i kako raditi u slučaju stupanja u štrajk“, ističe Mičanović Nikčević.

Iako su zakonom predviđene sankcije za nezakonite štrajkove, praksa pokazuje da se one rijetko primjenjuju. Odsustvo posljedica često dovodi do ponavljanja istih situacija i obesmišljava pravni okvir, mišljenja je Mićanović Nikčević.

„Imali smo tu situaciju sa Sindikatom prosvjete gdje je sud donio presudu kojom je utvrdio da je štrajk bio nezakonit, a nijesmo imali nikakve posljedice. Tako da je to više mrtvo slovo na papiru. Definitivno treba donijeti akt o minimumu potreba procesa rada kako ne bi imali nezakonite štrajkove kojih je sve više“, zaključila je Mićanović Nikčević.

Zakon prepoznaje i institut štrajka upozorenja, koji može trajati najduže jedan sat. Ova mjera ima za cilj da poslodavcima i nadležnim institucijama jasno ukaže na nezadovoljstvo zaposlenih, bez potpunog prekida procesa rada.