Laboratorijska analiza uzoraka mokraće u Domu zdravlja Podgorica nekad može pokazati desetostruko veći broj bakterija nego ona koja se uradi u privatnim laboratorijama. Razilaženje u rezultatima dovodi do dileme u koji nalaz građani da imaju povjerenja, odnosno da li im, na osnovu rezultata, uopšte treba terapija. 

Pobjedi je iz jedne privatne laboratorije rečeno da svaki uzorak urina stavljaju pod mikroskop te da je to jedini siguran način da se dobije rezultat, dok u Domu zdravlja tvrde suprotno. Kažu da imaju najsavremenije aparate, te da su sveli na minimum „subjektivnu interpretaciju nalaza, te potencijalne greške“.

Pacijenti zabrinuti 

Podgoričanka se požalila našoj redakciji da je rezultat nakon što je njeno dijete dalo uzorak urina u Domu zdravlja pokazao više od 2.000 bakterija, a kad su ga ponovili čak 4.000 bakterija.

Nalaz iz Doma zdravlja koji pokazuje veliki broj bakterija

Ekipa Pobjede tim tragom tražila je odgovore od nadležnih i ono što smo saznali je da privatne laboratorije pregled urina rade mikroskopom, dok u Domu zdravlja taj posao obavlja aparat.

– Od 100 uzoraka urina koje građani provjere kod nas, čak 99 njih pokaže da uopšte nemaju bakterije ili imaju vrlo malo. Ovo je nešto što nije greška zaposlenih u Domu zdravlja i to je važno istaći, jer oni nalaze rade aparatom koji očigledno griješi – navodi laborantkinja u jednoj privatnoj ustanovi.

Nalaz iz privatne laboratorije

Normalna referenca je manje od 1.200, što ih je navelo da nalaz ponove u privatnoj laboratoriji. Rezultat je pokazao da je sve u redu, zbog čega je naša čitateljka pozvala redakciju i zatražila od nas da provjerimo što se dešava, jer informacije u Domu zdravlja nije mogla da dobije.

– Medicinska sestra na šalteru mi je rekla da ne zna o čemu je riječ i da ne želi da se miješa u posao drugih, a zamalo mi nijesu dali terapiju za potpuno zdravo dijete. To je stvarno veliki problem – navodi naša sagovornica.

Pojasnila je da privatna laboratorija u kojoj je zaposlena radi uzorak urina tako što talog urina laborant stavi pod mikroskop i to je, kako ističe, nepogrešiva i najstarija metoda analize.

– Tako ne može ništa da vam promakne. Vide se jasno eritrociti, leukociti, pločasti epiteli, bakterije i slično tome. Sa druge strane, aparat može sitne eritrocite da svrsta u bakterije i tu se stvori zabuna, odnosno rezultat ne bude tačan, što je razlog odstupanja – pojašnjava naša sagovornica.

Ona ističe da zaposleni u Domu zdravlja imaju dnevno toliko pacijenata da nikad ne bi postigli da obrade sve uzorke ako bi svaki stavljali pod mikroskop i zato taj posao radi mašina.

– Ipak, ti aparati su sigurno sertifikovani, ali sam ubijeđena da ništa nije pouzdano kao mikroskop – navela je ona.

Sertifikati 

Da aparati imaju sertifikate, rečeno je Pobjedi iz Doma zdravlja Podgorica.

Šefica Centra za laboratorijsku dijagnostiku, predstavnik Ustanove za kvalitet, subspecijalista laboratorijske endokrinologije i specijalista kliničke biohemije prim. dr sc. med. Aleksandra Klisić Pobjedi je rekla da je Centar za laboratorijsku dijagnostiku Dom zdravlja glavnog grada jedina akreditovana medicinsko-biohemijska laboratorija u Crnoj Gori po međunarodnom standardu MEST EN ISO 15189, te da im sertifikat važi od 2019. godine.

– Kao takva, naša laboratorija prolazi kroz niz nadzornih ocjenjivanja od strane Akreditacionog tijela Crne Gore, kao i redovnih i vanrednih internih provjera od strane međunarodnih eksternih provjerivača – ističe Klisić.

Pojašnjava da osim svakodnevne interne kontrole koja se sprovodi u dva nivoa (normalni i patološki uzorak), takođe i referentna laboratorija u Bonu (Njemačka), kontroliše njihov rad, kada su u pitanju eksterni kontrolni materijali.

– O čemu svjedoče i certifikati o uspješno sprovedenoj kontroli koje laboratorija dobija svake godine – navodi Klisić.

Prema njenim riječima, prilikom citohemijskih naliza laboratorija Doma zdravlja raspolaže sa dva urinska automatizovana analizatora koja rade u punom kapacitetu i koja su sasvim dovoljna da isprate dnevne potrebe korisnika, za razliku od privatnih laboratorija u Crnoj Gori koje, kako tvrdi naša sagovornica, ne raspolažu automatizovanom opremom za kompletnu citohemijsku analizu urina.

– Te se i metode određivanja znatno razlikuju, pa i same referentne vrijednosti, čime je naša laboratorija svela na minimum subjektivnu interpretaciju nalaza, te potencijalne greške koje bi proizašle iz iste – poručuje Klisić.

Priprema 

Ona kaže da ono što važi za sve korisnike usluga je da moraju biti adekvatno pripremljeni za analize koje se rade u laboratoriji, a pisana uputstva su dostupna svim korisnicima na šalteru laboratorije.

– Kada je u pitanju citohemijska analiza urina, to podrazumijeva obaveznu toaletu prije sakupljanja urina, prvi jutarnji urin, srednji mlaz, sakupljen u sterilnu čašicu, dobro zatvorenu i jasno označenu potrebnim podacima korisnika usluge (ime, prezime, datum rođenja). Mora se poštovati i vrijeme dopremanja uzorka, ne duže od pola sata, kao i čuvanje na temperaturi frižidera (ukoliko se isti sakuplja van laboratorije i doprema do iste). Svako odstupanje od navedenih uputstava može uznačajno uticati na rezultat ispitivanja – napominje Klisić.

Ostaje pitanje kome građani da vjeruju – da li sertifikovanim analizatorima ili mikroskopu. U svakom slučaju, raskorak u rezultatima na jedan te isti uzorak ne treba da ih začudi.