Milatović 30. maja u Briselu sa Boreljom i Varheljijem, u Moldaviji sa Makronom

    1 godina pre 394 pregleda Izvor: RTCG

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović 30. maja sastaće se u Briselu sa ministrom spoljnih poslova Evropske unije Žozefom Boreljom, i evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti od stupanja na dužnost. To je potvrdio u intervjuu za TVCG.

foto: RTCG

„Ja ću prvo posjetiti Brisel i poslati simboličnu poruku da je evropski put Crne Gore prioritet svih prioriteta za vrijeme mog mandata. Razgovaraću 30. maja sa Boreljom i Varheljijem, nakon čega idem u Moldaviju na Samit evropske političke zajednice gdje ću razgovarati sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom For den Lajen, ali održaću sastanke i sa evropskim liderima uključujući i francuskog predsjendika Emanuela Makrona“, saopštio je Milatović.

On je kazao će ovim činom poslati snažnu poruku da Crna Gora ima političku volju da postane dio Evropske unije.

Najavio je da je dobio brojne pozive lidera zemalja, te da će veoma brzo posjetiti i Beograd.

„Dobio sam brojne pozive, rekao sam da mislim da je važno i demokratski smisleno posjetiti Beograd vrlo brzo, nakon Brisela. Srbija je naš najveći ekonomski partner, i dobio sam usmeni poziv kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio na inauguraciji“, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da će veoma brzo posjetiti i Vašington, te da se kroz čestitku američkog predsjednika Džoa Bajdena može jasno vidjeti posvećenost SAD-a reformama u Crnoj Gori.

„Raduje me tolika posvećenost, i očekuje se moja posjeta Vašingtonu koja će uticati na produbljivanje partnerstva. Stigla je poruka i od predsjednika Kine, i ostalih zvaničnika, što je veoma dobra poruka. Nadam se da ću kao predsjednik Crne Gore dodatno razviti partnerstva, i sa zemljama regiona, i sa ostalim zemljama“, kazao je Milatović.

Kazao je da će sa svoje pozicije raditi na pomirenju društva, koje je, kako kaže, bilo žrtva vještački formiranih podjela.

„Podijeljenost društva, vještački kreirana bila je tipična za Crnu Goru. Iza tih podjela krio se interes ličnog bogaćenja. Upravo kroz demokratske promjene koje su se dešavale poslednjih par godina, treba staviti fokus na pomirenu Crnu Goru“, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, jasno je da je dio građana bio diskriminisan zbog svog političkog stava ili opredjeljenja, i da nijesu svi imali jednake šanse za uspjeh.

Govoreći o informaciji da dio opština u Crnoj Gori nije proslavio Dan nezavisnosti, Milatović je rekao da o tim stvarima treba da sude građani, te da svako treba da pokaže odgovoran stav prema državi i državnim simbolima.

„Ali kao čovjek koji je demokratski orjentisan, svakome treba ostaviti taj jedan prostor, o kome će suditi sami građani. Treba naći dobar balans između nečega što su demokratska načela i nekoga što je odgovor građana Crne Gore na djelovanje bilo koga od nas“, smatra Milatović.

Komentarišući predlog poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je kazala da na putu ka pomirenju Crne Gore treba preispitati državne simbole, himnu i zastavu Milatović je kazao da da smatra da su stavovi Božovićeve rezultat „načina na koji su možda sadašnji simboli donošeni“, te da je govorila u kontekstu nedovoljne inkluzivnosti u Crnoj Gori pri donošenju važnih odluka.

„U narednom periodu to moramo da promijenimo. Oko ključnih stvari treba uvijek insistirati na širokom koncenzusu i računati na sve političke partije i njihove predstavnike. U jednoj demokratiji, sve je moguće preispitati. Moj odnos prema državnim simbolima je jasan, oko njih treba da se okuopljamo. Ali kao predsjednik koji predstavlja sve građane, apsoliutno odgovorno ću se odnijeti prema svakoj demokratskohj inicijativi, uključujući i tu naravno“, poručio je Milatović.

„Sastav nove Vlade da oslikava volju građana“

Govoreći o izjavi bivše ministarke evropskih poslova Jovane Marović u Vladi Dritana Abazovića, a koja je poručila Milatoviću da bi trebalo da osujeti ulazak predstavnika Demokratskog fronta u novu vladu, te da odustane od Otvorenog Balkana i posjeti Kosovo, Milatović je kazao da nedemokratski bilo koga sprječavati da uđe u vladu, te da sastav vlade u demokratskim društvima treba da reflektuje volju građana.

„Svako ko dobije legitimitet od građana, na fer izborima, posebno narednim gdje mislim da ćemo po prvi put imati fer demokratske izbore, a ukoliko se naravno postigne neki koncenzus da je prirodno da volja građana, kakva god bude, bude reflekltovana i u Skupštini u Vladi“, kazao je on.

Rekao je da je stava da je u kontekstu spoljne politike važno zadržati i dodatno upnaprijediti NATO, stviti fokus na EU i snažno unaprijediti saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.

„Prisustvo lidera svih zemalja ZB na inauguraciji, podrška je promjenama čiji sam nosilac“, kazao je Milatović.

Kada je riječ o Otvorenom Balkanu, smatra da je prioritet Crne Gore regionalna ekonomska saradnja koja se odvija u okviru Berlinskog procesa koji veže ekonomije Zapadnog Balkama, i koji veže Zapadni Balkan za EU.

„Ali na kraju, kao ekonomista i političar podržavam sve ostale inicijative. OB ima svoje prednosti i CG može kao aktivni učesnik tog procesa da da vrijednost tom procesu, pod uslovom da je on stavljen u fokus naših evropskih integracija“, kazao je Milatović.

Zakoni koje Đukanović nije potpisao čekaće ponovno izglasavanje u novom sazivu Skupštine

Odgovarajući na pitanje o zakonima koji su usvojeni u Skupštini Crne Gore u periodu nakon što je bivši predsjednik Crne Gore raspuštio istu ukazom, Muilatović je ocijenio da su prošli zakonski rokovi za usvajanje tih zakona, te da će čekati konstituisanje novog saziva Skupštine.

Prema njegovim riječima, poslanike u Skupštini i Predsjednika države biraju i razrješavaju direktno građani, a „ovdje se desila interesantna situacija da je jedna od te dvije grane vlasti razriješila drugu“.

„Na kraju se desilo da je Skupšttina prihvatila takvo stanje stvari, da su izbori raspisani, da su svi politički akterri koji su prihvatili raspustanje Skupštine i idu na izbore tim činom dali politički legitimitet Đukanovićevoj odluci.U međuvremenu se desilo da Đukanović nije potpisivao zakone koji su stizali iz Skupštine. Postoje jasno određeni ustavni rokovi u kom vremenskom periodu predsjednik treba da se odnese na zakon dostavljen iz Skupštine. Svi rokovi su prošli, čime je Đukanović pokazao neodgovoran odnos prema Ustavu i Skupštini Crne Gore. Ja sada nemam na osnovu čega da se odnesem, jer su svi rokovi probijeni“, naveo je Milatović.

Rekao je da će sačekati novi saziv Skupštine, koji će u okviru ovog izbornog kalendara biti konstituisan do sredine jula.

„I očekujem da se i Skupština i ja kao predsjednik u narednom periodu ponašamo u skladu sa Ustavom i Zakonom“, poručio je Milatović.

Ustavni sud ažurnije da postupa u predmetima

Pozvao je Ustavni sud da se ažurnije odnese u predmetu odlučivanja o izmjenama Zakona o predsjedniku.

„Ja sam javno pozvao sudije Ustavnog suda da bi bilo dobro da se ta odluka donese što brže, jer je važno imati jasnost Zakona o predsjendniku pogotovo u kntekstu njegove funkcije pri formiranju vlade i davanju mandata mandataru. Mislim da su imali dovoljno vremena da se odrede o tom pitanju, i očekujemo jednu veću ažurnost kada je u pitanju taj predmet ali i ostali predmeti. Svako svoj posao mora obavljati ažurnije, kako ne bismo bili duboka grla demokratskog razvoja“, kazao je Milatović.

Poručuje da bez obzira na ishod odluke Ustavnog suda, važno je da bude donešena što prije.

„Kako bismo dobili predvidivost i jasnost, kao temlje daljeg demokratskog razvoja i svih procesa koji se odvijaju u Crnoj Gori“, saopštio je Milatović.

Kohabitacija prirodna stvar

Milatović je rekao da je kohabitacija prirodna stvar, nevezano da li predsjednik i premijer dolaze iz iste partije.

„Važno je da svako iz svog ugla zastupa i promoviše legitimne političke stavove. Kohabitacija je jedan vid checks and balances sistema, i različitost mmišljenja je jedini način za demokratski napredak. Jednoumlje nikome ništa neće dobro donijeti. Dodatna vrijednost dolazi od različitih mišljenja, a nama treba mudrost da iz svih različitih mišljenja nađemo zajedničku tačku koja će biti polazna tačka za korak naprijed“, navodi Milatović.

U različitim mišljenjima dodatna vrijednost PES-a

Tvrdi da su određena neslaganja sa liderom Pokreta Evropa sad, Milojkom Spajićem dodatno izdramatizovali mediji.

„Ja imam određena svoja zapažanja o nekim procesima, Milojko Spajić svoja. Zajedno smo uradili mnogo dobrih stvari za Crnu Goru i vjerujem da ćemo u narednom periodu nastaviti da zajednički radimo za dobro Crne Gore“, poručuje Milatović.

Prema njegovim riječima, postoje određena različita politička stanovišta između njih, „ali vrlo često smo iz tih različitosti pokušavali da nađemo zajednički imenitelj, i u tome je dodatna vrijednost PES-a“.

„Spajić se pokazao kao čovjek koji može da doprinese razvoju Crne Gore, posebno u ekonomskom dijelu, i želim dobru sreću i Milojku i PES-u čiji sam lider“, poručuje Milatović, i dodaje da je pobjedom i rezultatima na podgoričkim lokalnim izborima, te predsjedničkim dao dodatni temelj i snagu ovom pokretu.

Ponovio je da neće učestvovati u političkoj kampanji za parlamentarne izbore. „Ja neću učestvovati u kampanji, i na taj ću način ću pokazati da sam predsjednik svih građana“, kazao je Milatović.