Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je na sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, ističući kako vjeruje da država za četiri ili pet godina može biti dio EU. Milatović je rekao da je Crna Gora posvećena članstvu u EU. Takođe, naveo je da je Crna Gora možda demokratija od 2020. godine, nakon parlamentarnih izbora.

Milatović je pred poslanicima rekao da Crna Gora uz to može biti uspješna priča i svjetlo na kraju tunela za države iz Istočnog partnerstva, koje žele da budu dio EU na kraju. 

„Primjena zakona najvažnija“

Odgovarajući na pitanja poslanika, Milatović je kazao da je saglasan da je problem primjene zakona najvažniji, ne samo u Crnoj Gori nego i drugdje.

„Počeli smo uvoditi red u institucije. Narod je izgubio povjerenje u institucije i tu je uloga nezavisnih medija bila vrlo važna. Što se tiče pravosuđa, možete li vjerovati da je predsjednica Vrhovnog suda sada predmet krivičnih optužbi i to je sada u toku. Isto je sa predsjednikom Privrednog suda, i nekim bivšim čelnicima MUP-a. Nešto se pomjera. Tu je i ekonomski napredak, i rast plata“, naveo je Milatović. 

On je kazao da je Crna Gora pouzdan član NATO-a, te da je nakon pada režima 2020. godine podrška članstvu u NATO vrlo porasla. 

„Mnogi su to članstvo zaista povezivali sa Đukanovićem. No, sada je ipak došla nova generacija političara“, podvukao je Milatović. 

On je naveo da je crnogorska ekonomija prije 2020. godine podsjećala na ekonomiju srednje Azije, jer je gro investicija dolazio iz kineskih, ruskih i zalivskih izvora. 

„Odmakli smo se od ruskih i kineskih izvora, no to nije sve, jer ako želimo biti dio EU, moramo imati ekonomiju koja je u skladu sa evropskim pravilima“, smatra Milatović. 

On kaže da je Srbija bitan ekonomski partner, i razumno je sa takvim partnerom ostvariti dobre odnose. 

„Đukanović je uveo temu crkve u svakodnevnu političku stvarnost. A mi smo sekularna država. Sada se najviše bavimo temama vladavine prava i ekonomije“, cijeni Milatović.

On smatra da je potrebno biti fokusiran na Berlinski proces. 

Milatović je podsjetio da je napadnut tokom kampanje u Crnoj Gori, a taj je napad, kako je naveo, bio povezan sa bivšim režimom.

„Sledeće sedmice biće održana prva sjednica parlamenta. Zalagaćemo se za stabilnu, evropsku vladu. Jedan od njenih prvih zadataka biće obnova rada Odbora za stablizaciju“, naglasio je Milatović. 

On je kazao da je mislio da izvještaj Evropske komisije treba odložiti na nekoliko sedmica, kako bi se dalo više vremena vladi i parlamentu. 

„Razumijem da to treba prije svega koordinirati sa Evropskom komisijom i drugim državama ali dakle, to je bio naš predlog“, kaže Milatović. 

Bilčik: Važna većina potrebna za bitne promjene

Poslanik EP-a Vladimir Bilčik napominje da je važno da Crna Gora što prije zaista počne da predvodi proces EU integracija. On je naveo da je za najbitnije promjene potrebno da se formira važna parlamentarna većina, te da je bitno da nova vlada zaista bude proevropska. 

„Važno je da Crna Gora stvarno krene ka EU. Potrebno je da Crna Gora dosledno prati smjernice Venecijanske komisije, što do sada nije uvijek bio slučaj“; kazao je Bilčik. 

On je Milatovića pitao kako misli da nastavi da razvija odnose sa Srbijom. 

Izvjestilac EP-a Tonino Picula pitao je Milatovića kako gleda na odnose sa Srbijom, te na proces formiranja nove vlade u Crnoj Gori. On je naveo da je važno reći i šta se dešava sa inicijativom Otvoreni Balkan. 

„Ako su medijski navodi tačni, predložićete odlaganje izvještaja Evropske komisije. To bi bio presedan, posebno ako se zna da nam redovne ocjene i služe da analiziramo situaciju“, kazao je Picula. 

Poslanik Klemen Grošelj pitao je šta se dešava sa primjenom zakona, kako bi svi bili jednaki pred institucijama.  

Viola von Kramon pitala je šta se dešava sa pravosuđem i borbom protiv kriminala. 

„Vaš prethodnik nije tu imao puno uspjeha. Pitanje je hoće li i sam Đukanović i osobe iz njegovog okruženja  biti predmet krivičnog postupka“, navela je ona, uz napomenu da je važno čuti stav o Berlinskom procesu.

Poslanik Žan-Lik Lakapel pitao je o statusu Srba u Crnoj Gori, odnosima sa Srbijom, te o statusu crkve, koju je, kako je rekao, ugrozio bivši predsjednik Crne Gore. 

„Pitam se kakve odnose namjeravate da gradite sa mitropolitom Joanikijem“, naveo je Lakapel. 

Poslanik Kristijan Sagart naveo je da osjeća evropski entuzijazam u Crnoj Gori i pita se šta će biti sa starim političarima koji su ranije bili na vlasti. 

Željana Zovko pitala je o statusu hrvatske manjine u Crnoj Gori. 

Od Berlinskog kongresa vladala četiri režima

Milatović je u uvodnim napomenama kazao da je nakon ruske agresije na Ukrajinu u Briselu stvoren ambijent da se politika proširenja pokrene i da se daju rezultati. 

Obrazlažući zašto misli da je Crna Gora na izborima 2020. godine postala demokratija, on je rekao kako je od Berlinskog kongresa Crnom Gorom vladalo četiri režima, te da je tek na izborima prije tri godine došlo do stvaranja kompetitivne demokratije. 

Milatović smatra i da je njegova pobjeda nad Milom Đukanovićem na izborima ove godine pokazala da većina građana Crne Gore želi da država bude dio EU. 

„Crna Gora je veličine Štutgarta. Ona kao mala država to može da iskoristi, i njen proces pregovora traje već 11 godina. To pokazuje da nije bilo političke volje da se država približi EU“, naveo je Milatović.

Šef crnogorske države ukazuje da u Crnoj Gori stasava mlada generacija političara, koja nije korumpirana i koja je spremna na reforme.

„Možda je prije deset, 12 godina ili pet godina bilo stabilnosti, političke stabilnosti, pa i institucija, ali to je bilo nešto kao Potemkinova sela.Tih institucija je bilo samo na papiru. Prave promjene dešavaju se sada“, tvrdi Milatović. 

On je naglasio da su pokrenuti neki krivični postupci, protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, pa i bivšeg predsjednika Privrednog suda, te nekih bivših čelnika policije. Milatović kaže da su dokazi poslati iz Europola pokazali da je dio institucija bio direktno na vezi sa mafijom. 

Milatović tvrdi da će novi saziv parlamenta vjerovatno biti formiran iduće sedmice, a nova vlada u narednih nekoliko sedmica. 

„Vjerujem da će proevropske snage dominirati na političkoj sceni“, navodi Milatović. 

Ispunjavanje prioritetnih reformskih zadataka

Milatović će, kako su kazali iz kabineta šefa države, kroz izlaganje pred evropskim poslanicima biti u prilici da još jednom istakne značaj aktuelnog političkog momenta za ubrzanje evropskog puta Crne Gore i ispunjavanje prioritetnih reformskih zadataka. 

Iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore su naveli da će Milatović ovu priliku iskoristiti da apostrofira da su političke promjene u Crnoj Gori realna prilika za posvećen rad na EU agendi i jačanje demokratskih institucija. 

„Uvjerenje da predsjednik Milatović, kroz neposrednu saradnju sa budućim parlamentom i Vladom može doprinijeti izgradnji političkog konsenzusa u oblasti vladavine prava, čime bi se ostvario značajan napredak ka članstvu u EU, iskazao je u pozivnom pismu za izlaganje u Evropskom Parlamentu i predsjedavajući Spoljnopolitičkog odbora Dejvid Mekalister“, navodi se u saopštenju.

Milatović će, kako se dodaje, sa poslanicima razgovarati o nacrtu Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori za 2022. u kome se tretiraju pitanja posvećenosti pristupanju EU, demokratije i vladavine prava, temeljnih sloboda i ljudskih prava, dobrosusjedskih odnosa, socio- ekonomskih reformi, te energije, životne sredine i održivog razvoja. 

„Odbor za vanjske poslove u Evropskom parlamentu igra važnu ulogu u oblikovanju spoljne politike EU i bavi se, između ostalog, odnosima EU sa trećim zemljama, što uključuje i pitanja pridruživanja novih članica i politički dijalog sa partnerima. Njegove preporuke oblikuju stavove i politiku EU prema trećim zemljama. Razmjena mišljenja najviših zvaničnika sa članovima Odbora, evropskim poslanicima, važna je upravo zbog bližeg nijansiranja vanjskopolitičkih prioriteta Evropske Unije“, zaključuje se u saopštenju.