Za osam mjeseci 2021. u Crnoj Gori je izgubljeno preko 800.000 radnih dana zbog bolovanja, a oni koji su ga koristili bili su odsutni s posla prosječno 78 radnih dana, preliminarni su podaci Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Ukupni troškovi refundacije, kako su precizirali iz FZO za ovaj RSE, za sva bolovanja su do 1. oktobra oko pet miliona eura.

Sumnje na zloupotrebe

Privrednici kažu da je teško dokazati zloupotrebu bolovanja ukoliko poslodavac sam ne sprovede provjeru.

– Sve je svedeno na to da mi moramo da imamo sto posto povjerenje u taj papir o bolovanju koji izdaje ljekar zaposlenog. On je zvaničan dokument, pečatiran i potpisan, i mi ga kao takvog moramo prihvatiti – kaže za RSE vlasnik marketa Bojan Vujović.

Iz Unije poslodavaca Crne Gore kažu za RSE da zloupotreba bolovanja nije drastično izraženija za vrijeme COVID pandemije, što potvrđuju i brojke iz predpandemijskih godina.

Analiza FZO je pokazuje da je 2018. zbog bolovanja izgubljeno oko 1,1 milion radnih dana, a troškovi naknade za to odsustvovanje su iznosili oko šest miliona eura. Približno isti iznos je isplaćen i za 2019. godinu.

I u pandemijskoj 2020. godini je preko 1,1 miliona radnih dana iskorišteno za bolovanja, a trošak njihovog refundiranja je iznosio oko 6,3 miliona eura.

Fond pokriva troškove bolovanja duža od 60 dana, tako da odsustva zbog izolacije ili liječenja od kovida-19 bitno ne utiču na broj bolovanja koje pokriva Fond, pojašnjava za RSE bivši direktor FZO Sead Čirgić.

Opština Budva neslavni rekorder

Da je ogroman broj odsustvovanja s posla zbog bolesti dugogodišnji problem, potvrđuju i u Opštini Budva koja je među rekorderima po broju bolovanja, zvanično definisanog kao “privremena spriječenost za rad”.

U 2020. godini je više od četvrtine zaposlenih u opštini po tom osnovu bilo odsutno s posla prosječno po 65 dana, podaci su Sekretarijata za lokalnu samoupravu. I za prvih devet mjeseci ove godine je, od ukupno 316 zaposlenih, četvrtina bila na bolovanju.

Iz Opštine su nedavno zatražili kontrolu bolovanja za devet zaposlenih, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile fotografije sa partijske konvencije jednog od njih, koji je dugo bio na bolovanju.

Šef kabineta predsjednika Opštine Nikola Jovanović kaže da je taj zaposleni prekinuo bolovanje u vrijeme konvencije njegove partije, uzeo godišnji odmor, a onda nakon konvencije ponovo donio ljekarsku potvrdu da je bolestan.

– Jasno je da se tu radi o zloupotrebi, jer neko misli da može da koristi bolovanje dok to ne zatraži partija, a kada ga partija pozove, onda koristi pravo na godišnji odmor, da bi se nakon toga ponovo razbolio – kaže Jovanović za RSE.

Smatra i da se zlupotrebom bolovanja blokira rad lokalne uprave. Ako službenik “zaduži” neki zahtjev građana, on se po zakonu ne može dodijeliti nekom drugom zaposlenom, pa dolazi do probijanja zakonskih rokova u njegovom rješavanju, što upravu čini neefikasnom.

Percepcija jedne od sagovornica RSE je da zloupotrebe bolovanja ima i u drugim opštinskim ustanovama.

– U mojoj firmi imam koleginicu koja je već treću godinu na bolovanju, a kad sam ja ozbiljno povrijedila kičmu, morala sam da prekinem bolovanje i prije nego sam potpuno ozdravila, da me ne bi poslali na komisiju za penziju – kaže za RSE Milena, zaposlena u jednom od preduzeća koja se finansiraju iz gradskog budžeta.

Pojašnjava da je FZO obavezan da, na predlog poslodavca, ispita da li zaposleni ispunjava uslove za invalidsku penziju ukoliko je bio na bolovanju deset mjeseci u kontinuitetu, ili godinu dana s prekidima.

Privatni sektor: Provjeriti zdravlje zaposlenog, a ne proceduru bolovanja

Nema zvaničnih podataka koliki se broj bolovanja odnosi na privatan sektor.

Jedan od predstavnika lanca trgovina koji je zahtijevao anonimnost, navodi za RSE da poslodavci mogu da pokrenu kontrolu bolovanja pred Komisijom za kontrolu kvaliteta stručnog rada, ali da se time provjerava isključivo formalno-pravni postupak.

– Upravo je to prvi problem. Poslodavci ne sumnjaju u dijagnostički postupak, već u zdravstvenu sposobnost pacijenta. Niko ne proverava njegovo zdravstveno stanje, već se pred tom komisijom proverava da li je ispoštovana procedura – navodi sagovornik RSE.

Dodaje da su zbog toga poslodavci prinuđeni da koriste druge metode kako bi provjerili bolovanja kroz komisije koje mogu mogu obići zaposlene.

– Postoji pregršt primjera koje su poslodavci tako dokumentovali, na primjer kad je jedna zaposlena na bolovanju zbog njege oboljelog člana uže porodice zatečena da radi kao konobarica u kafani; ili kad je zaposleni na bolovanju otputovao u inostranstvo da kumuje na svadbi; ili kad radnika tokom bolovanja komisija zatiče na traktoru kako prikuplja sijeno – nabraja sagovornik RSE.

Ko kontroliše bolovanja?

Privremenu spriječenost za rad u trajanju do 30 dana utvrđuje izabrani doktor, a Ljekarska komisija FZO je nadležna za bolovanja duža od mjesec dana.

Na pitanja RSE ko vrši kontrolu bolovanja i na koji način, koliko je takvih kontrola bilo u ovoj i prethodnoj godini, te da li je bilo (i koliko) tzv. „lažnih bolovanja“ i sa kakvim reperkusijama, iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili.

Zdravstveni sistem mora biti dio rješenja, kažu sindikalci

Bolovanje se može zloupotrebiti od strane zaposlenog, ali i poslodavca, kaže za RSE generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Crne Gore Srđa Keković, koji smatra da zdravstveni sistem mora biti dio rješenja problema.

– Zaposleni ne može sam zloupotrebiti bolovanje ukoliko ne dobije odobrenje od ljekara. Dakle, ljekar je taj koji u krajnjem drži konce u svojim rukama i on je taj koji pravi, ako se pravi, neka zloupotreba, jer je saučesnik tom radniku i direktni je na neki način izvršilac u cijeloj toj priči – smatra Keković.

Objašnjava da su neopravdana odsustva s posla veliki problem i za sindikate.

– Na primjer, ako moj kolega pođe na fiktivno bolovanje, onda ja moram da preuzmem taj dio njegovog posla. To je nesolidaran pristup onih koji zloupotrebljavaju bolovanje i takvi u Uniji nikad neće imati zaštitnika. Spremni smo da damo podršku da se ta pojava iskorijeni – naglašava Keković.

S druge strane, navodi da je mnogi zaposleni imaju nestabilne ugovore o radu (ugovor na neodređeno vrijeme, agencijski ugovori o privremenom ustupanju zaposlenih, ugovori o privremenim i povremenim poslovima), koji su vremenski oročeni.

Time se, dodaje Keković, otvara prostor da bolovanje zloupotrebi i poslodavac jer u slučaju bolovanja zaposlenog, čak i kada je u pitanju drastična povreda ili bolest, može da prekine takav ugovor, pa se mnogi zaposleni u takvim firmama odlučuju da rade i bolesni.

Oko 17 odsto bolovanja u prvih osam mjeseci ove godine se odnosi na trudnice.