Gotovo potpuna zabrana oglašavanja licenciranih priređivača u domaćim medijima novim Zakonom o igrama na sreću, prema procjenama industrije, preusmjeriće milionske oglašivačke budžete ka stranim platformama i ozbiljno ugroziti održivost crnogorskih medija, sportskih klubova i kulturnih manifestacija.

Umjesto da ojača domaće tržište i suzbije crno, zakon usvojen bez prihvatanja ključnih amandmana industrije-uvodi rješenja koja odstupaju od savremenih evropskih praksi i koja, upozoravaju legalni operateri, prijete gubitkom poreskih prihoda, gašenjem manjih firmi i monopolizacijom sektora. Način oporezivanja pojedinačnih dobitaka, izostanak tranzicionih perioda i neravnopravan tretman domaćih i stranih subjekata otvaraju, kako kažu iz Meridianbeta, i ustavnopravna pitanja, uz rizik od postupaka pred evropskim institucijama.

Amandmani nijesu prihvaćeni

Izvršna direktorica Meridianbeta Lucija Anđelić ističe da je novi Zakon o igrama na sreću usvojen bez prihvatanja ključnih amandmana i prij edloga industrije.

-Smatramo da donosi rješenja koja odstupaju od savremenih evropskih praksi i koja će imati štetne posljedice po legalne priređivače, domaće medije, državne prihode i zaštitu potrošača poručuje Anđelić. Tvrdi da je model oporezivanja svakog pojedinačnog dobitka iznad određenog iznosa, bez uračunavanja prethodnih uloga i gubitaka, destimuliše igrače da koriste legalne platforme i usmjerava ih ka neregulisanim sajtovima.

-Posljedice su pad prometa kod legalnih operatera, direktno smanjenje prihoda države, rast crnog tržišta koje ne plaća poreze niti primjenjuje pravila odgovornog priređivanja, te komplikovana administracija i povećan broj sporova tvrdi Anđelić.

Navodi da EU praksa pokazuje drugačiji pristup Malta, Danska, Velika Britanija i Švedska oporezuju bruto prihod operatera (GGR), a ne pojedinačne dobitke, čime se čuva konkurentnost legalnog tržišta.

-Sud pravde EU u predmetu C-42/07 (Liga Portuguesa de Futebol) potvrdio je da fiskalne mjere moraju biti pro porcionalne i ne smiju neopravdano otežavati pristup legalnom tržištu. Uz to, povećanje osnivačkog kapitala i drugih naknada, kao i složeni tehnički zahtjevi koji stupaju na snagu bez prelaznog perioda, stvaraju finansijski pritisak koji prijeti gašenju manjih firmi, smanjenju konkurentnosti i monopolizaciji tržišta. U Italiji je, primjerice, prelazni period kod sličnih izmjena bio 18 mjeseci, a u Holandiji 12 mjeseci uz državne grantove objašnjava Anđelić dodajući da po Ustavu Crne Gore, član 59 garantuje slobodu preduzetništva, a član 60 zabranjuje stvaranje monopola i favorizovanje pojedinih subjekata.

-Ove mjere, bez tranzicionog perioda i uz dostupne blaže alternative, po našem mišljenju, nijesu proporcionalne ciljevima koje zakon navodi ističe Anđelić. Takođe naglašava da je negativan uticaj na domaće medije direktan i značajan.

-Gotovo potpuna zabrana oglašavanja licenciranih priređivača na crnogorskim medijima, uz mogućnost oglašavanja na stranim platformama koje nijesu registrovane u Crnoj Gori, stvara neravnopravan tretman. Rezultat je da se milionski oglašivački budžeti prelivaju ka stranim kanalima globalnim platformama i međunarodnim sportskim portalima koji nesmetano targetiraju crnogorske korisnike. Time domaći mediji gube prihode od oglašavanja i sponzorstava, što direktno ugrožava njihovu održivost, pluralizam i kvalitet sadržaja smatra Anđelić. Posredno, kako objašnjava, gube i sportski klubovi, kulturne manifestacije i humanitarni projekti koje smo godinama podržavali.

-Smanjenje ovih ulaganja pogađa cijelu zajednicu istaklaje Anđelić dodajući da EU praksa ide u suprotnom smjeru.

-Većina država primjenjuje model odgovornog oglašavanja, sa zabranom targetiranja maloljetnika, vremenskim ograničenjima i obaveznim upozorenjima (npr. Danska, Švedska, Uk). Španija je nakon gotovo potpune zabrane 2021. bilježila rast crnog tržišta i pad udjela licenciranih operatera, pa se danas vode postupci pred Sudom pravde EU i Evropskom komisijom zbog disproporcionalnosti mjera. Ovdj e je i ustavni aspekt jasan član 47 Ustava CG garantuje slobodu izražavanja i pravo na slobodno primanje informacija, a član 60 zabranjuje diskriminaciju u privredi. Štavljenjem domaćih medija u nepovoljniji položaj od stranih, zakon otvara prostor za osporavanje ustavnosti objasnila je Anđelić. Ističe da su tokom javne rasprave dostavili konkretne prijedloge: prelazne rokove za povećanje kapitala i uvođenje tehničkih zahtjeva, model oporezivanja po GGR-u, jasna pravila odgovornog oglašavanja, tehničku blokadu pristupa neregulisanim sajtovima i zabranu platnog prometa ka njima, te formiranje stalnog konsultativnog tijela između industrije i regulatora.

Crno tržište će ojačati

Ni jedan od ovih prijedloga nije prihvaćen. Time je propuštena prilika da se istinski ojača zaštita igrača i suzbije crno tržište. Bez tehničkih mjera, ilegalni operateri ostaju dostupni 24/7, uključujući i maloljetnicima, dok država gubi poreske prihode i kontrolu nad tržištem. Suprotno tvrdnjama Ministarstva finansija, strane nelegalne platforme nijesu blokirane-naprotiv, i dalje nesmetano posluju, broj neregulisanih sajtova raste, a na teritoriji Crne Gore ima preko 400 fizičkih lokacija na kojima se ilegalno priređuju igre na sreću. Ministarstvo finansija do danas nije preduzelo ništa po tom pitanju. EU zemlje poput Danske, Italije i Belgije imaju liste blokiranih domena i zabranu platnog prometa ka nelegalnim operaterima naglasila je Anđelić dodajući da neosnivanje konsultativnog tijela znači da nema stalnog kanala komunikacije između regulatora i industrije, što vodi rigidnosti propisa i nedostatku povratne informacije, za razliku od prakse Malte, gdje takvo tijelo postoji.

– Više odredbi ovog zakona, po našem mišljenju, u koliziji je sa Ustavom Crne Gore -od slobode preduzetništva (član 59) i zabrane monopola (član 60), do proporcionalnosti mjera i ravnopravnog tretmana domaćih i stranih subjekata. Postoje i osnovi za osporavanje pred evropskim institucijama, posebno pozivom na član 56 Ugovora o funkcionisanju EU (sloboda pružanja usluga) i praksu Suda pravde EU. Potpune zabrane i neravnopravan tretman domaćih subjekata mogu biti predmet inicijative za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom zaključuje direktorica Meridianbeta Lucija Anđelić.