Ministar pravde Andrej Milović u intervjuu portalu CdM govorio je o slučaju smijenjenog generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija, izručenju Do Kvona, Palati pravde, ali i o “antimafija” zakonu. Milović, koga GP URA u posljednje vrijeme žestoko napada, pozivajući ga da podnese ostavku, za CdM kaže su ta partija i njen lider Dritan Abazović politička margina. Kaže da je, nakon svega, Abazoviću ostalo samo da viče i izvodi zabavljačke tačke za malobrojnu publiku dok gleda rezultate koje pravi 44. Vlada.

Ministar pravde u intervjuu portalu CdM iznosi još jedan jasan stav – predsjednik Opštine Budva Milo Božović bi, zbog dobro poznatih okolnosti, trebalo da podnese ostavku i dokazuje svoju nevinost mimo javne funkcije.

CdM: Šta se dogodilo sa postupkom koji je pokrenulo Ministarstvo pradve o poništenju rješenja i donošenju novog o vraćanju u kaznenu evidenciju smijenjenog generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija?

MILOVIĆ: Specijalno državno tužilaštvo (SDT) vodi taj postupak, i tražilo je dodatnu dokumentaciju od Ministarstva pravde, koja im je dostavljena. Sada je dalje sve u domenu SDT-a, koje ima svoju dinamiku rada, na koju, poštujući nezavisnost te institucije, mi ne želimo uticati u bilo kom obliku.

CdM: „Budite srećni ako ostanete poslanik“ – riječi su koje ste uputili bivšem premijeru i poslaniku URA Dritanu Abazoviću tokom rasprave uoči izbora nove Vlade Mikojka Spajića. Da li ste Vi podnijeli neku krivičnu prijavu protiv Dritana Abazovića, i ako jeste, za sumnju na koje krivično djelo? Ovo Vas pitam jer ste u skupštinskoj raspravi kazali, citiram: “… afera ima, krivičnih ima, dokaza ima, pa neka institucije rade svoj posao”.

MILOVIĆ: Što se tiče opozicionog poslanika Abazovića, njemu su političku mjeru odredili građani. On danas ima veoma malu podršku, a ta podrška je mala s razlogom jer ljude ne možete prevariti. U prilog ovoj mojoj tvrdnji govori činjenica da je, iako je godinu i po dana na raspolaganju imao sve poluge moći države koje je bezrezervno – nerijetko i nezakonito – koristio u cilju sopstvene političke koristi, on u Skupštinu Crne Gore ušao „na leđima“ kolega Demokrata. URA je danas politička margina koja ne razumije da vika i buka iza kojih ne stoje činjenice više u Crnoj Gori ne prolazi, da je to zastarjeli, prevaziđeni politički izraz koji su građani prezreli. Imao je šansu, nije je iskoristio, i danas mu je, zahvaljujući pogrešnosti izbora koje je pravio, ostalo samo da viče i izvodi zabavljačke tačke za malobrojnu publiku dok gleda rezultate koje pravi 44. Vlada.

Ljude ne možete prevariti

Od možda i najpopularnijeg političara nakon avgustovskih promjena, danas je najnepopularniji, i tako je s razlogom. Ljude, kao što rekoh, ne možete prevariti, ali to je njegov problem. Što se tiče krivične odgovornosti, to je na institucijama sistema. Mi državu ne doživljavamo kao privatnu igračku jer ona to nikad više ne smije biti. Zato, nećemo ni u kom slučaju njene institucije koristiti kao sredstvo osvete ili na bilo kakav način u političke svrhe, već se upravo protiv toga borimo. To je temeljni princip koji mora da se odnosi na svakog građanina ove zemlje.

CdM: Da li je za Vas prihvatljivo da predsjednik Opštine Budva, Milo Božović, osumnjičen da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, iz UIKS-a “rukovodi Opštinom” i poptisuje dokumenta, ovjerava ugovore sa investitorima….?

MILOVIĆ: Javnosti je poznato da se u slučaju g-dina Božovića radi o veoma ozbiljnim optužbama. Ovdje je ključno je poštovanje pravnih procedura koje sprovode nadležne državne institucije. Zbog svega rečenog, treba sačekati rezultate pravosudnog procesa prije donošenja konačnih zaključaka.

Međutim, moje mišljenje je da bi odgovoran pristup bio da Božović podnese ostavku i dokazuje svoju nevinost mimo javne funkcije.

Slučaj Do Kvon

CdM: Kada ćete donijeti odluku o izručenju Do Kvona i hoće li biti izručen SAD?

MILOVIĆ: Kao što je javnosti poznato, Apelacioni sud je nakon sjednice vijeća od 14. decembra donio rješenje kojim je uvažio žalbu branilaca održavljanina Južne Koreje, Do Kvona, i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 17. novembra, te predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

Dakle, čim sud donese drugostepenu odluku, odnosno kada dobijemo informacije i kompletan predmet od suda, donijećemo odluku. Do Kvon će tada, u skladu sa zakonom, biti izručen tamo gdje treba.

Palata pravde biće na Zabjelu, gradnja počinje za godinu i po – dvije

CdM: Gdje će se graditi Palata pravde? Kada?

MILOVIĆ: Kada govorimo o investiciji koja je presudno važna za budućnost crnogorskog pravosuđa, koja predstavlja naš strateški projekat, moramo kazati da smo koncept Palate pravde napustili kao prevaziđen, u korist neuporedivo funkcionalnijeg i modernijeg koncepta Pravosudnog kvarta u čijem sklopu će se nalaziti i Palata pravde.
U cilju prijeko potrebnog unapređenja infrastrukture pravosuđa kako bi se zadovoljile potrebe pravosudnog sistema u narednim decenijama, Vlada Crne Gore je donijela odluku o usvajanju informacije o predlogu lokacije za budući Pravosudni kvart.

Nova lokacija, koja se nalazi na Zabjelu, površine je 35.780 m2 i na njoj je dozvoljena gradnja objekata površine 57000 m2 bruto prostora. Dakle, radi se o planu za izgradnju čitavog kompleksa pravosuđa koji predviđa mjesto za mnoge pravosudne institucije, kao što su Viši sud, Osnovni sud, Privredni sud, Upravni sud, Tužilaštva, kao i esnafske organizacije vezane za pravosuđe kao što su Advokatska komora, Komora izvršitelja, Notarska komora…

Odabrana lokacija ima brojne prednosti, a među najvažnijima su izuzetno dobar bezbjednosni aspekt, što podrazumijeva kontrolu planiranja budućih sadržaja u okolini, ali i poštovanje svih bezbjednosnih standarda prilikom gradnje samog kompleksa. Saobraćajna povezanost kompleksa je odlična, budući da se nalazi u dodiru sa više glavnih saobraćajnica, a ističemo odličnu putnu povezanost sa UIKS-om, aerodromom, železničkom i autobuskom stanicom. Ekološki aspekt takođe igra veoma važnu ulogu, jer želimo biti društveno odgovorni i kroz praćenje standarda „zelene agende“ i ekološke gradnje.

Što se tiče gradnje, početkom godine ćemo dobiti urbanističko-tehničke uslove. Što se same gradnje tiče, očekujemo da ćemo započeti u roku od godinu ipo do dvije. Može nekome da djeluje da je to daleko, ali ovo je investicija za naredne decenije, i tome se mora pažljivo pristupiti.

Specijalni sud i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije

CdM: Prepoznati ste kao zagovornik formiranja Specijalnog suda, više puta ste govorili o potrebi da Crna Gora dobije takav sud. Možete li pojasniti tu priču, i kada možemo očekivati da Specijalni sud počne s radom?

MILOVIĆ: Budući Specijalni sud za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina je neophodna potreba Crne Gore. Cilj je kreiranje jakog pravnog i institucijalnog okvira za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a osnivanje suda je u skladu prioritetima utvrđenim u Ekspozeu mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore.

U procesu formiranja Specijalnog suda biće uzeta u obzir uporedna iskustva drugih zemalja, relevantna međunarodna praksa i međunarodni standardi. U cilju formiranja Specijalnog suda neophodno je pristupiti izmjenama Zakona o sudovima, kojim se uređuje nadležnost i osnivanje sudova, i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se uređuju uslovi za izbor sudija, postupak njihovog izbora i ocjenjivanja.

U toku je procedura formiranja Radne grupe za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, u čiji sastav pored predstavnika Ministarstva pravde, će biti uključeni predstavnici Vrhovnog suda, Apelacionog suda, Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, Sudskog savjeta, SDT-a, Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Advokatske komore i civilnog sektora.

U cilju uključivanja civilnog sektora u rad ove radne grupe Ministarstvo pravde je 21. novembra na svom sajtu objavilo Javni poziv za predlaganje predstavnika NVO u ovoj radnoj grupi.

SDT i SPO se sele u staru zgradu Vlade

Planira se preseljenje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) u staru zgradu Vlade koja bi bila renovirana i opremljena za njihov rad. Specijalni sud bi takođe trebao biti smješten u toj zgradi, kako bi se objedinili kapaciteti i uslovi za punu efikasnost jedne kompozitne cjeline koja će imati sve kapacitete da se uhvate u koštac sa glavnom boljkom Crne Gore što organizovani kriminal i visoka korupcija jesu.

“Antimafija” zakon po italijanskom modelu

CdM: Povukli ste iz Skupštine predlog „antimafija zakona“ bivše Vlade. Šta Vi po tom pitanju zastupate?

MILOVIĆ: Tu zastupamo „antimafija“ zakon po italijanskom modelu, u čemu sam u potpunosti saglasan sa izvršnom direktorkom MANS-a, g-đom Vanjom Ćalović Marković. Taj model se pokazao kao najbolji u Evropi, i daleko najbolji pred sudom u Strazburu, gdje je ubjedljivo najmanje puta „pao“. Razlika u odnosu na povučeni predlog bivše Vlade, koji je u suštini sve osim antimafija zakona, je suštinska. Naša ideja podrazumijeva da se oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može vršiti i u krivičnom, ali i u građanskom postupku.

U najkraćem, pravosudne institucije Crne Gore moraju imati pravo da, i u građanskom postupku, ponavljam, pitaju odakle, na primjer, nekome automobil od 100.000 eura, ili vila od milion, a zvanično živi od plate od 800 ili 1000 eura.

Taj zakon će ići zajedno sa formiranjem Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, što govori o dubokoj i istinskoj riješenosti 44. Vlade da se zaista posveti rješavanju problema ovog društva na pravi način.