Nakon pisanja CdM-a da pompezno najavljeni Maršalov plan ministra finansija i socijalnog stranja Milojka Spajića kao gotov dokument, sa preciznim ciframa o tome kako će se poreskom kombinatorikom omogućiti povećanje minimalne zarade na 450 eura, a prosječne na 700, ne postoji, u Ministarstvu finansija su, prema saznanjima CdM-a, intenzivirali rad na ovom dokumentu.

Podaci koji su dostupni javnosti na osnovu prezentacije Ministarstva poredviđaju ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje i smanjenje poreskog opterećenja na zarade sa sadašnjih 39 na 21 odsto. Ono što, međutim, nedostaje, su precizni pokazatelji kako će država nadomjesti minuse u budžetu, pokriti sredstva za zdravstveno osiguranje, osigurati usklađivanje koeficienata na zarade u javnom sektoru, usklađivanje penzija…

Minusi na prihodnoj, ali i rashodnoj strani budžeta, sve su prilike, Ministarstvo će pokušati da nadomjesti progresivnim oporezivanjem, povećanjem akciza na određene proizvode kao i povećanjem dividendi. Stručnjaci sumnjaju da će sve ove mjere biti dovoljne da se nadomjeste nedostajuća sredstva, pa se sve češće spominje i novo zaduživanje.

Osim toga, nema garancija da veće akcize znače i više prihoda u budžetu, osim na naftu i naftne derivate, ali je sigurno da mogu da dovedu do povećanja sive ekonomije.

Stručna javnost je skeptična prema planu ministra Spajića, a svojevrsno upozorenje je stiglo i iz Međunarodnog monetarnog fonda koji je smanjijo projekcije rasta crnogorske ekonomije sa devet na sedam odsto.

Ukoliko se uzme u obzir pad ekonomije u 2020. od 15 odsto, izazavn pandemijom koronavirusa, to znači da nismo ni na pola puta u odnosu na 2019. godinu. Može li se u takvom ambijentu očekivati povećanje zarada, minimalne i prosječne, pokazaće vrijeme.

Ono što je još važnije pitanje je šta su to ministar Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prezentovali na Socijalnom savjetu?

Ukoliko ne postoji detaljan plan koji će pokazati koliko će država popustiti na “ćupriji“ a naplatiti na “mostu“, sa čim su se saglasili i sindikati i privreda?

Još veći problem je to što još uvijek aktulena Vlada nema podršku u parlamentu, a sjednice Skupštine se ne zakazuju. Planirano poresko pretumbavanje ne može proći bez parlamenta, a podrška u najvećem zakonodavnom organu je više nego upitna.