Foto: Pixabay –

Sindikat prosvjete je pokušao kroz Sporazum o uvećanju zarada za 17 odsto, koji su nedavno potpisali sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, da uključi članove kojima bi se obavezali da taj resor odustane od tužbe koju su pokrenuli zbog organizovanog štrajka u školama i vrtićima, ali to nije prihvaćeno, rečeno je Pobjedi iz te radničke organizacije.

Potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković kazao je da su Sporazumom htjeli da se obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zbog toga što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara.

– Nije prihvaćen naš prijedlog. Još jednom pozivam našeg socijalnog partnera MPNI, da se okrenemo drugim temama, a ima ih puno. Sindikat prosvjete nije dobio odgovor od Ministarstva da li će povući tužbu, ali smo danas iz medija saznali da je Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore urgencijom tražila odluku Osnovnog suda, po tužbi koju je iniciralo MPNI – rekao je on.

Zaštitnica Bojana Ćirović kazala je kratko juče Pobjedi da tužba nije povučena i da se čeka da sud postupi i izjasni se.

Iz Ministarstva se još zvanično ne oglašavaju o ovoj temi, iako su sindikalci u javnosti do sada u više navrata prenosili tok međusobnih razgovora sa ministarkom, ističući da je poručivano da će se tužba – povući i da neće biti sankcionisanih zbog pokrenute radikalizacije.

Drašković kaže da je ovo ,,iznenadilo mnoge prosvjetne radnike koji su očekivali da su potpisivanjem Sporazuma stvoreni uslovi za povlačenje i odustajanje od međusobnih tužbi”.

– Pitamo se da li je nekom želja da disciplinuje Sindikat prosvjete i prosvjetne radnike Crne Gore, zbog toga što smo se usudili da na legitiman način branimo svoja prava? Tom tužbom i pozivanjem u njoj na nakaradnu Uredbu iz 2006. godine htjelo nam se oduzeti ustavno pravo na štrajk. Važno je istaći da je Zakonom o štrajku mogućnost pokretanja navedene tužbe data poslodavcu, a ne državnom organu – rekao je on.

Spremaju nove tužbe

Kaže da ako je MPNI sebe nominovalo poslodavcem, to onda njima kao Sindikatu daje mogućnost da razmotre prijedloge članstva o pokretanju tužbi, osim po Zakonu o štrajku, tako i na osnovu Zakona o radu i Krivičnog zakonika Crne Gore član 224, stav 1 i 227, stav 1.

– O tim prijedlozima će se, vjerujem, izjasniti Glavni odbor SPCG u narednim danima – kazao je Drašković.

Dodaje da su se više puta obraćali resornom Ministarstvu, tražeći da za sobom ostave sve nesuglasice i saradnjom doprinose rješavanju mnogobrojnih problema u obrazovnom sistemu Crne Gore.

-Pokazali smo spremnost da kroz kompromise tražimo rješenja, ali neka niko ne sumnja da smo odlučni da se i dalje borimo za svoja prava i dostojanstvo profesije – navodi Drašković.

Prošle sedmice su predstavnici Sindikata potpisali sporazum da se prosvjetarima uvećaju zarade od prvog jula deset odsto, te od septembra dodatnih sedam odsto, a na tom sastanku je bilo riječi i o spornoj tužbi. Dogovoreno je da sindikalci kontaktiraju Ministarstvo u ponedjeljak što su i učinili, ali kažu da još ne dobijaju povratnu informaciju.

Na sastanku prošle sedmice, kako smo pisali, iz Sindikata je rečeno da je ,,iskazana saglasnost da bi trebalo tužba da se povuče“.

Zašto je pokrenuta tužba

Ministarstvo je pokrenulo tužbu smatrajući da su sindikalci prekršili Zakon o štrajku. Zamjerili su radničkoj organizaciji što su samoincijativno donijeli odluku o štrajku i aktu o minimumu procesa rada. Ministarstvo je saopštavalo da se u slučaju štrajka morala organizovati redovna nastava, na što su iz Sindikata odgovarali da su takve izjave diktatorske. Pričali su javno da se takvim istupima krši njihovo pravo na štrajk, koje je garantovano Ustavom. Navodili su da je Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada, kada je donešen novi Zakon o štrajku 2015. godine, ali da taj resor to nije učinio. Pričali su da to obrazovnoj instituciji nije odgovaralo da učini uprkos tome što joj je Sindikat u više navrata slao inicijative. Kada su organizovali štrajk Sindikat je samoinicijativno donio akt i odlučili su da nastavnici ne drže nastavu, već četiri sata da dolaze u školu i da završavaju administrativne poslove. Za takav model su se odlučili sagledavajući praksu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Prosvjetari su 19. februara štrajkovali tri dana, tražeći da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kojem je trebalo dase zarade prosvjetarima uvećaju za deset odsto od januara ove godine. Prekinuli su štrajk nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je na kraju ponudio sporazum o uvećanju zarada.

Sidnikat prosvjete ranije je iz medija saznao da prosvjetarima neće biti uvećana plata deset odsto. Iz Vlade su tada saopštili da su krivi prethodnici, odnosno da Ministarstvo finansija nije planiralo iznose određenim smjernicama. Sindikat im je odgovorio da su to priče za malu djecu, te da su novac koji je trebalo oni da dobiju usmjerili penzionerima kojima su povećali minimalnu zaradu.

Radnička organizacija je predsavnicima Vlade dala bila rok do kraja januara da se dogovore o povećanju zarada ili će pokrenuti štrajk. Njihovi pregovori su se prolongirali, a oni su ujedno pripremili teren i pokrenuli su radikalizaciju, odnosno štrajk. Prvi dani štrajka su odmicali tako što su direktori obrazovnih ustanova, po nalogu Ministarstva, iščitavali zaposlenima propise po kojima navodno treba da drže nastavu, jer mogu, u suprtonom, da ostanu bez posla. Škole je posjećivala i policija koja je prikupljala informacije o štrajku, te su pojedini profesori iz Rožaja podnijeli krivičnu prijavu tužilaštvu protiv jednog policajca, optužujući ga da ih je fotografisao mimo zakona i da je zloupotrijebio službeni položaj. Iz Sindikata su na sve to gledali kao na vidove pritisaka koji su pojedine profesore dodatno motivisali na buntovnost, dok su se neki i povlačili, zbog straha od odmazde.