Ideja „stare“ parlamentarne većine da izmjenama Zakona o predsjedniku izmijeni i materiju koja je regulisana Ustavom predstavlja najgrublje moguće kršenje ustavno-pravnog poretka, ocijenio je bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku najavio je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović. On je kazao da će se promjenom tog akta urediti pozicija predsjednika države u ustavno-pravnom sistemu i „tako da više neće biti prostora za razna proizvoljna tumačenja, niti za inicijative poput ove o skraćenju mandata Skupštini“.

Mitrić upozorava da je pravo predsjednika da predloži skraćenje mandata Skupštini nadležnost koju mu garantuje Ustav članom 84, a u kojem se navodi da „na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika Skupština može skratiti mandat“.

– Zakonskim normama se ne mogu mijenjati ustavne norme. To je nečuveno i ne postoji ni u najzaostalijim državama svijeta. Ne ulazim u to ko je predsjednik države, ni ko će biti sljedeći – ovdje govorim o funkciji. Oni bi takvim postupanjem pokušali da najvišoj funkciji u državi, sa najvišim legalitetom i legitimitetom – predsjedniku države – zakonom ospore njegova ustavna prava – kategoričan je Mitrić.

Ukazao je da jedino potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori, opšteprihvaćena pravila međunarodnig prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, kao i da je to regulisano Ustavom.

– Član 9 Ustava Crne Gore propisuje da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava, koja su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva  – pojasnio je Mitrić.

Izmjene koje „stara“ većina želi da inicira, prema riječima Mitrića, dolaze zbog odluke predsjednika države Mila Đukanovića da uputi prijedlog za skraćenje mandata Skupštini, ali i bojazni da bi mogao ukazom da raspušti zakonodavni dom.

– Ustavna norma koja kaže da predsjednik države ukazom raspušta Skupštinu ima formalno-pravni cilj u redovnom postupku. Ali u situaciji kada nemamo drugog Ustavom ovlašćenog predlagača skraćenja mandata Skupštini – Vladu, jer joj je izglasano nepovjerenje, postavlja se pitanje da li ta norma može dobiti materijalno-pravne karakteristike. Ali to je druga priča, koja ima pravnog osnova – ocijenio je Mitrić.

Osvrnuo se i na prijedlog 41 poslanika da se utvrdi da li je predsjednik države Milo Đukanović povrijedio Ustav time što na konsultacije nije pozvao sve predstavnike političkih partija koje su zastupljene u parlamentu.

Podsjetio je da je i ranije kazao da je pitanje cjelishodnosti što Đukanović nije pozvao predstavnike partija koje imaju samo po jednog poslanika, ali i ukazao da su partije „stare“ većine koje imaju više poslanika same povrijedile Ustav time što se nijesu odazvali pozivu na konsultacije.

– To nema veze sa ustavnošću, to ima veze sa cjelishodnošću, a i sa legitimnošću određivanja mandatara – istakao je Mitrić i podsjetio da nekadašnji koalicioni partneri nijesu ispoštovali ustavni rok od 30 dana da se dogovore oko potencijalnog mandatara.

– Neopravdano se napada funkcija predsjednika države da je neustavno odbio da imenuje Miodraga Lekića za mandatara, a prenebregavaju činjenicu da oni u dogovorenom roku od 30 dana nijesu dostavili potpise kako su i najavili – rekao je Mitrić.

Podsjetio je i na ustavno načelo ne bis in idem koje znači da se o istoj stvari ne može odlučivati dva puta.