Ekonomski i socijalni položaj novinara i dalje obilježava loš materijalni status, pritisci, preopterećenost i strah, što, između ostalog, dovodi do napuštanja profesije u velikom broju slučajeva.

To je zaključeno u Nacrtu prve medijske strategije, koji je, kako “Vijesti” nezvanično saznaju, Vlada drugi put prošle sedmice uputila Savjetu Evrope na ekspertsko mišljenje.

Ovaj dokument, zajedno sa Akcionim planom, treba da pruži odgovore na mnoga pitanja, između ostalog, o socioekonomskom položaju novinara i njihovoj bezbjednosti, medijskom tržištu i održivosti medija, regulaciji i samoregulaciji, javnom servisu i lokalnim javnim servisima, govoru mržnje i dezinformacijama, medijskom pluralizmu i pismenosti…

”Vijesti” nezvanično saznaju da je strategijom ukazano da bi privatne medije trebalo snažno podsticati da se uključe u dijalog sa nacionalnim sindikatom, jer je nacrt kolektivnog ugovora za medijsku djelatnost spreman već godinu, ali poslodavci ne preduzimaju nikakve dalje radnje, niti reaguju. Cilj strategije je da se ojača položaj medija, kao i novinara, te da se između ostalog poštuju i pravilno primjenjuju prava novinara iz rada i po osnovu rada.

Izmjenom Zakona o medijima planirano je da se postigne bolja zaštita prava novinara u Crnoj Gori, takođe predviđa se uvođenje obaveze poslodavca da u mediju ne može biti smanjen broj zaposlenih u periodu od najmanje šest mjeseci prije konkurisanja za raspodjelu sredstava iz Fonda za medijski pluralizam, koji je nacrtom zakona povećan na 0,2 odsto budžeta.

Cilj je da se usvajanjem novog Granskog kolektivnog ugovora poboljša status i radna prava zaposlenih u medijima, a povezivanjem radnog staža novinarima, fotoreporterima i snimateljima u onim medijskim kućama koje su bile u stečaju ili čija su preduzeća likvidirana, unaprijedi materijalno-pravni položaj ovih lica.

U nacrtu strategije se, kako je nezvanično saopšteno “Vijestima”, najavljuje definisanje koeficijenata za zaposlene u medijima, ali i beneficirani radni staž za novinare i druge medijske radnike koji se bave poslovima sa povišenim stepenom rizika.

Prva medijska strategija bavi se i problemom napada na novinare, s obzirom na to da su prema podacima “Safejournalists” od februara 2019. do juna 2022. godine bila ukupno 34 zabilježena slučaja napada na novinare i to 24 prijetnje, osam napada i jedno kamenovanje vozila RTCG.

Tako se podsjeća da je lani zabilježeno 11 slučajeva napada na novinare, koji nijesu rasvijetljeni, a sam rad nadležnih tijela nije se pokazao efikasnim, jer nije bilo nijedne presude, dok pred Disciplinskom komisijom MUP-a od formiranja u septembru 2021. godine nije pokrenut nijedan postupak protiv policijskih službenika zbog neefikasnosti u rasvjetljavanju napada na novinare.

Dodatni problem na medijskoj sceni, koji je Ministarstvo kulture i medija i članovi radne grupe koji su radili na strategiji prepoznao, predstavlja i govor mržnje i dezinformacije, a država se do sada ni u jednom strateškom dokumentu nije time bavila.

Medijska strategija trebalo bi da dovede i do poboljšanja medijske pismenosti, s obzirom na činjenicu da je indeksom globalne Fondacije za otvoreno društvo za 2019. godinu Crna Gora svrstana na dno ljestvice država u kojima je mjerenje urađeno, odnosno na 31. mjesto od 35 zemalja.

Kako “Vijesti” nezvanično saznaju, dokumentom je ukazano da treba jačati medijsku pismenost, pogotovo u školama.

Medijska pismenost je u srednjim školama kao izborni predmet uvedena u crnogorski obrazovni sistem 2009. godine, ali ga je biralo svega 200 srednjoškolaca, a planirano je da se uvede i u starijim razredima osnovnih škola.

Vlada je prošle sedmice objavila nacrte tri medijska zakona, čija bi primjena u budućnosti trebalo da dovede do unapređenja položaja novinara i informisanja građana, povećanja nezavisnosti javnog servisa, suzbijanja govora mržnje i uvećanja izdvajanja za medije iz budžeta države…

Nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama na javnoj raspravi će biti 40 dana.

”Vijesti” su prošle sedmice objavile da je nacrtom zakona o medijima prvi put uvrštena odredba kojom se daje definicija novinara, ali i uvođenje inspektora za medije…

Mijenja se i član zakona koji je najviše kritikovan u javnosti, a tiče se zaštite izvora, pa je predviđeno da je samo na osnovu odluke nadležnog suda moguće da novinar otkrije izvor informacija, a kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja…

Nacrtom je zabranjeno objavljivanje informacija u medijima koji predstavljaju govor mržnje, ali u odnosu na sve nacionalne i etničke zajednice, a ne samo manjinske.