Teško je u Crnoj Gori predvidjeti izbore prije 2023. godine, smatra Kenet Morison, profesor savremene istorije Jugoistočne Evrope. Vjeruje da će vlada, i pored toga što je u velikoj krizi, preživjeti. Kenet Morison, profesor savremene istorije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu “De Montfort” kazao je da smatra da „čak i ako DPS uskrati podršku vladi – moguće je da će opozicione partije poput DF-a ili Demokrata dati neophodnu podršku za opstanak vlade. Ne mislim da novi izbori mogu uskoro da se dese, ali ovo jesu teška vremena za izvršnu vlast“.

Jedno od fundamentalnih pitanja u državi svakako je ono koje izaziva najviše polemike, a to je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Morison ističe da to osjetljivo pitanje dijeli crnogorsko društvo.

„S druge strane, mnogi misle da će potpisivanje Temeljnog ugovora dati još veću moć spc-u, a tu religijsku zajednicu mnogi okrivljuju da potkopava crnogorski identitet i državu“ kazao je on.

Proces pristupanja EU može da posluži kao sidro za stabilnost zemljama aspirantima za članstvo, kaže, naš sagovornik, ali primjećuje i da je proces pristupanja sporiji je od onoga što mnogi očekuju.

„Mnogo je razloga za to, čak i onih koji nemaju mnogo direktne veze sa samom Unijom. Tako je 2008. bila finansijska kriza, potom kriza sa Grčkom. Tu je i skepticizam nekih država članica prema daljem proširenju. Hrvatska je posljednja zemlja koja se prisužila Uniji, niko nakon toga“, kazao je on.

Ne može se, međutim, zanemariti činjenica da ni u samoj Uniji nema apetita za dalje proširenje, ističe Morison. Mnoge političare i lidere u zemljama EU očekuju izbori u narednom periodu, neizvjesna jesen i zima zbog ruskog gasa, kao i sve teža globalna ekonomska situacija, tako da se čini da imaju sve manje vremena da se bave i tim pitanjem.