Mrdović: Vanredni parlamentarni izbori u slučaju izglasavanja nepovjerenja Vladi

    4 meseca pre 332 pregleda Izvor: Portal DAN

Ukoliko bude izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, dosljedna primjena Ustava Crne Gore vodila bi raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, dok su drugi modeli izlaska iz parlamentarne krize uzurpiranje prava od političkih elita, čemu smo već svjedočili u prošlosti, kaže Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.

– Naime, da je ustavotvorac dao mogućnost promjene vlade u toku trajanja mandata parlamenta, kada joj izglasa nepovjerenje ili ona podnese ostavku, on bi prvo jasno propisao takvu ustavnu odredbu, zatim definisao rok izbora te nove vlade, ali i unio odredbu o povjeravanju mandata za sastav takve vlade.

Umjesto toga, Ustav samo propisuje da šef države povjerava mandat za sastav vlade u roku od 30 dana od konstiutuisanja Skupštine, a postojeća Skupština je već konstituisana, te da vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, nastavlja rad do izbora nove – pijašnjava Mrdović.

Takođe, ustavotvorac je mogao da unese i odredbu o takozvanom konstruktivnom izglasavanju nepovjerenja vladi (što je prisutno u nekim pravno političkim sistemima), kada nepovjerenje može biti izglasano samo uz uslov da se istovremeno izabere nova vlada, a čime se želi izbjeći period nastavka političke krize.

– Dakle, Ustav ne sadrži niti jednu normu da se vlada može birati u toku trajanja mandata parlamenta, ako joj on izglasa nepovjerenje ili ona podnese ostavku, što su dva od četiri načina prestanka njenog mandata.

Drugim riječima, dosljedna primjena i tumačenje Ustava ukazuje da bi izglasavanje nepovjerenja vladi moralo dovesti do raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer se na izborima zasniva legitimitet vlasti, a što bi trebalo dobro da znaju svi politički akteri u zemlji – navodi ona.

Takođe ukazaje da već deceniju i po političke elite nijesu donijele dva sistemska zakona – o skupštini i o vladi – kojima bi jasno pravno razradile sve ustavne norme, već su na taj način ostavile sebi prostor da pravo tumače onako kako im se prohtije i za sopstveni interes.

– Ovo je moguće i iz razloga što pravna struka godinama ili „zabija glavu u pijesak“ ili radi i govori kako joj nalažu političke elite, zbog čega sa međunarodnih adresa već dugo stižu poražavajuće ocjene o stepenu vladavine prava u zemlji i zarobljenosti njenog pravosudnog sistema.

Pored toga, treba naznačiti da se u političko pravnim sistemima koncept manjinskih vlada vezuje za stranku koja ima najveći broj poslanika, ali nema parlamentarnu većinu, odnosno kada stranke zastupljene u parlamentu nijesu saglasne da formiraju parlamentarnu koaliciju, niti koncentracionu vladu, pa je to način za otklanjanje parlamentarne krize – kaže Mrdović.

Ističe da su pvakve manjinske vlade nestabilne i njihov mandat je, po pravilu, veoma kratak, jer lako gube podršku stranaka, koje su omogućile njeno formiranje.

– Jasno je da koncept manjinske vlade, o kojem se trenutno govori na crnogorskoj političkoj sceni, predstavlja svojevrsni hibridni model, koji je problematičan sa ustavno pravnog aspekta i koji može ozbiljno ugroziti princip ustavnosti i zakonitosti, kao jedan od dva opšta ustavna principa, kojima se štite ljudska prava, a u koja spadaju i politička prava građana navodi se u saopštenju Ines Mrdović.

Taj princip znači obavezu i građana, ali i vlasti, da se u svom djelovanju pridržavaju Ustava i zakona i da djeluju na osnovu i u okviru Ustava i zakona, kao i zaštitu građana od samovolje vlasti (granice vlasti postavlja pravo koga se i njegov tvorac mora pridržavati).

Poštovanje Ustava i zakona je uslov postojanja pravne države, ali izgleda da treba da prođu i decenije, dok se to u Crnoj Gori ne dogodi, jer ni bivše, ali ni aktuelne političke elite,nijesu pokazale spremnost da ova zemlja zaista bude zemlja vladavine prava, već su građani godinama njihovi taoci i njihovih interesa.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

PV Informer
%d bloggers like this: