Iz Instituta Alternativa apelovali su danas na Skupštinu i Vladu da prekinu sa praksom rasprave o zakonskim predlozima, koji ne ispunjavaju osnovne kriterijume učešća javnosti, naročito u aktuelnim uslovima krize legimiteta političkog sistema, a na Ustavni sud da donese odluku o ustavnosti niza odluka koje su uslovile aktuelnu krizu.

Ustavni sud, ističu, treba da se izjasni o inicijativama za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, kao i niza povezanih odluka.

Napominju da su, nakon ukaza o raspuštanju Skupštine, poslanici i poslanice su već izglasali problematične izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, za koje je Institut alternativa ranije upozorio da degradiraju sistem zapošljavanja na lokalnom nivou, a takođe prekrajaju nadležnosti lokalnih izbornih komisija.

Prekinuti domino efekat neodgovornih odluka

-Od kada je donijet ukaz o raspuštanju Skupštine, u skupštinsku proceduru je predato osam zakona, od kojih su šest inicirali poslanici i poslanice, bez adekvatne procjene finansijskog i drugih uticaja propisa, kao i bez odgovarajućeg učešća javnosti. Neki od ovih zakonskih predloga regulišu značajne oblasti sa potencijalnim velikim fiskalnim uticajem, a ne sadrže procjenu neophodnih finansijskih sredstava. U tom smislu, naročito se izdvajaju izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, za koji je navedeno samo da „za sprovođenje ovog zakona neophodno je opredijeliti dodatna finansijska sredstva u odnosu na procjenu nadležnih institucija i broj potencijalnih korisnika“– navodi Milena Muk iz Instituta Alternativa.

Na drugoj strani, dodaje Muk, Vlada je 3. aprila utvrdila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, bez prethodno sprovedene javne rasprave i analize uticaja propisa, i predala ih u skupštinsku proceduru. U pratećem obrazloženju, koje je dostavljeno Skupštini, Vlada je kao razlog izostanka javne rasprave navela mali obim izmjena i dopuna navedenog zakona, koje za cilj imaju usaglašavanje sa odredbama Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Međutim, ističe Muk, dodatan problem koji ukazuje na raširenu krizu odgovornosti i degradiranja građanske participacije u donošenju odluka je taj što ni Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću nije prošao prethodnu javnu raspravu.

-Pravni okvir nije regulisao rad Skupštine po njenom raspuštanju, dok Predsjednik Crne Gore ne potpisuje niz zakonskih rješenja izglasanih u međuvremenu od strane poslanika i poslanica. Zbog toga je u kontekstu nedorečenih pravnih normi uloga Ustavnog suda još važnija i proaktivnost sudija i sutkinja ovog suda neophodna kako bi se prekinuo dalji „domino efekat“ neodgovornih političkih odluka- zaključila je Milena Muk.