Ograničavanjem marži država rizikuje da ugrozi poslovanje privrede, dovede do zatvaranja brojnih malih kompanija, ali i da izazove nestašicu proizvoda, kazao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.

Mulešković smatra da se ograničavanjem marži ograničava i sloboda poslovanja privrednika.

“Velike kompanije neće imati toliko problema ali male kompanije će imati veliki problem. Njihovi prihodi zavise od marže. Ukoliko imate fiksirane marže kao što se planira, ulazite u problem da gasite mala preduzeća, u tom sektoru određeni broj malih preduzeća je već ugašen, a veliki broj je sada pred gašenjem. Iz Udruženja malih trgovaca smo čuli da bi ovakve odluke mogle da dovedu do otpuštanja preko 2.500 zaposlenih”, kazao je Mulešković.

Upozorava da bi ograničavanje marži moglo da dovede do nestašica određenih proizvoda.

“Ukoliko bi posmatrali osnovnu ekonomsku logiku, svaki privrednik rizikuje svoj novac, a ako ograničite maržu dovodite privrednika u situaciju da ne prodaje određene proizvode jer mu se jednostavno ne isplati. Ako pogledamo šta se dešavalo u regionu, ovakve odluke su donijele Srbija i Bosna i Hercegovina, ali nijesu imali dobar efekat”, kazao je Mulešković.

Vlada je, kako kaže, trebalo da predloži dodatan set mjera.

“Država treba da da subvencije privredi i da smanji troškove, a ne da ih povećava. Protiv inflacije treba da se borimo razvojem ekonomije, jačanjem domaćeg proizvoda koji treba da bude konkurentniji na tržištu. Smanjivanjem troškova privrede možete da održite trenutni nivo cijena”, istakao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, antiinflatorne mjere nijesu populističke, navodeći da sa svakim ulaganjem u privredu i država ima koristi.

“Neformalna ekonomija je najveći protivnik realne ekonomije. Ona predstavlja nelojalnu konkurenciju registrovanim preduzećima i obaveza države je da se bori protiv toga. Uređenje sistema je okosnica svakog poslovnog ambijenta i Vlada bi trebalo da konkretnim mjerama pokaže kako se suzbija neformalna ekonomija. Moramo da imamo više inspektora i mnogo veću kontrolu. Posebno se to odnosi na period sezone. Država mora da pokaže snagu”, kazao je Mulešković.

On navodi da je Vlada konačno počela nešto konkretno da predlaže u dijelu borbe protiv inflacije. Posljednje dvije godine, kako kaže, nijesmo imali konkretnih mjera koje se odnose na suzbijanje inflacije, osim kratkotrajnih akcija koje nijesu dale najbolji efekat.

Kada je riječ o programu Evropa sad 2 Mulešković ističe da još ne znamo kako će biti sproveden, ali da će najavljena reforma biti jedna od najvećih u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti.

“To smo mogli da čujemo prilikom prezentacije 100 dana Vlade. Treba da promijenimo 52 zakonska rješenja za period manji od devet mjeseci jer bi implementacija svega trebalo da počne 1. januara. Pored toga treba da pripremimo kompletnu bazu kako bi to moglo da se uradi”, kaže Mulešković.

Ističe da niko nije protiv povećanja zarada ali da se postavlja pitanje na koji način će to biti učinjeno, te da li crnogorski sistem može to da istrpi. U javnom sekoru, navodi, u ovom trenutku ima preko 60. 000 zaposlenih. Zbog toga bi, kako dodaje, prava i osnovna premisa reforme, trebalo da bude reforma javne uprave.

“Da bi uradili reformu javne uprave potrebno vam je mnogo vremena. Potrebno je da uradite stimulaciju crnogorske ekonomije, da otvarite nova radna mjesta, razvijate sektore koji nijesu razvijeni, da razvijamo poljoprivredu, energetiku, industriju koja je potpuno zamrla. Ovu godinu trebalo bi da iskoristimo za to”, kazao je Mulešković.