Skupština Crne Gore protekle sedmice podržala je rebalans budžeta. Kako se čulo od predstavnika izvršne vlasti, usvajanje rebalansa bilo je preduslov za obezbjeđivanje sredstva za isplatu zarada, penzija i socijalnih davanja građanima. Sagovornik Portala Analitika, ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je usvajanje rebalansa budžeta pokazalo da je prethodna vlada vodila samo potrošačku politiku. 

”Pokazalo nam je i da ovaj način upravljanja niti je dobar niti je održiv, pa ćemo u narednom periodu vjerovatno imati još veće probleme po pitanju tekuće potrošnje. Na to ukazuju i Izvještaj Evropske komisije, ali i poruke drugih međunarodnih partnera koji kažu da Crna Gora mora što prije da konsoliduje javne finansije i posveti se mnogo više smanjenju tekućih troškova i stabilizaciji prihoda. Na novoj je Vladi da to u kratkom periodu stabilizuje”, napominje Mulešković. 

Daleko od idilične slike koju je prikazivala Abazovićeva Vlada

Budući da Vlada planira da se do kraja godine zaduži između 150 i 200 miliona eura u cilju servisiranja obaveza, riječi je bilo i da bi se to zaduženje moglo realizovati kod domaćih banaka. 

“Nadao sam se da ćemo ostati na tih 50 miliona, ali kada pogledate šta sve očekuje Crnu Goru do kraja godine jasno je da ćemo se morati zadužiti i više od 50 miliona. Ukoliko nova Vlada nastavimo na način prethodne da vodim ekonomsku politiku Crna Gora će ući u velike probleme”, ukazuje Mulešković. 

I dok nova Vlada već sada govori o zaduženjima, od doskorašnjeg premijera Abazovića i članova njegove Vlade čuli su se samo hvalospjevi. Sagovornik Analitike naglašava da smo daleko od te idilične slike. 

“Jasno je da od svih spektakularnih podataka koje smo čuli od prethodnog premijera nema ništa. Ti „spektakularni“ rezulati u dijelu prihoda nastali su isključivo zbog inflacije i 100 hiljada stranaca koji žive i borave u Crnoj Gori, a potrošeni su na tekuću potrošnju. Evidentno je da Crna Gora u dijelu investicija i otvaranja novih radnih mjesta i održivog ekonomskog razvoja nije imala ništa”, izričit je Mulešković. 

Ukazuje da novoj Vladi treba da bude na umu da je veliki broj stranaca koji su otvorili kompanije u našoj državi da bi dobili boravište, već krenuo da napušta Crnu Goru. 

“To su informacije koje se mogu čuti i koje su bile predmet sastanaka nadležnih institucija sa poslovnim udruženja. Ovo je jasan indikator da će sljedeće godine doći do pada prihoda i da moramo pažljivije da planiramo kako prihode tako i rashode. Prethodna vlada nije donijela nijednu novu mjeru da bi povećala prihode”, ističe Mulešković. 

Sad je pitanje, kako dodaje, pod kojim kamatnim stopama ćemo se zadužiti u narednom periodu.

“Treba da nas brine sljedeća godina, jer ako se sada zadužujemo 150-200 miliona jasno je da ćemo naredne morati da se zadužimo minimum još 800 miliona koji će biti neophodni za vraćenje starih dugovanja. U zavisnosti od politika koje će se voditi i na koji način će se upravljati sa onim što imamo tj sa prihodima, nadam se da to neće zahtijevati veću sumu. Osim ovoga, Vlada mora da razmišlja i o tome koji će biti uslovi i na koji način će se sljedeće godine zadužiti da se servisiraju sve obaveze”, kaže ekonomski analitičar. 

Mora se prekinuti začarani krug potrošnje i neulaganja

Novi ministar finansija Novica Vuković nedavno je kazao da su ukupni rashodi u iznosu 2,6 milijardi, što je za 125,3 miliona više u odnosu na plan. Saopštio je i da nedostaju sredstva u iznosu od 5,6 miliona eura za isplaćivanje potreba iz tuđe njege i pomoći, te da je došlo do povećanja broja korisnika socijalne zaštite. 

Interesovalo nas je da li ovi podaci impliciraju da bi se Crna Gora u perspektivi mogla naći pred bankrotom.

“Mogućnost da se zadužimo govori da donekele i dalje možemo da servisiramo obaveze, ali ako se nastavi s ovakvom potrošnom politikom brzo može doći do situacije da Crna Gora ne može da finansira svoje obaveze. Odnosno, može doći toga da sljedeća zaduženja budu aranžmani sa nekom od međunarodnih finansijskih institucija koje bi diktirale svoje uslove po kojima možemo da dobijemo određena finansijska sredstva”, smatra Mulešković. 

Nada se, kaže, da će se nova Vlada orijentisati ka realnoj ekonomiji, ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta u privredi. 

“Činjenica je da u ovom trenutku imamo 80 hiljada zaposlenih u javnom sektoru i da je to neodrživo. Od 2021. upustili smo se u model dominantne potrošnje i neulaganja, a kada uđete u taj začarani krug svako traži više i u jednom trenutku dolazi do nemogućnosti isplata. To se mora prekinuti. Mora se voditi razvojna, a ne potrošna ekonomska politika koja samo u kratkom roku daje rezultate a dugoročno stvara velike probleme”, ukazuje Mulešković. 

Rješenja o povećanjima donose se bez analiza i zakonskih akata 

I dok s jedne strane nova Vlada ukazuje da u budžetu fali novca, s druge strane obećava rast primanja. Muleškovića smo pitali i koliko su realna obećanja o povećanju penzija, a kasnije i plata, s obzirom na to da se već sada moramo zaduživati.

“Što se tiče povećanja, to treba da brine. Od trenutnog premijera i ministra finansija dobijamo informacije da stvarno imamo problem sa javnim finansijama, a paralelno sa tim i da će doći do povećenja penzija 1. januara što će dodatno da utiče na tekuću potrošnju”, ističe Mulešković.

Sagovorniku Analitike problematično je to što se rješenja o povećanjima donose bez analiza i propratnih zakonskih akata u dijelu stabilizacije prihodne strane budžeta.

Može li mala privreda izdržiti još jedan udar

Mulešković ukazuje i da će, osim za povećanje minimalnih penzija, doći do rasta nekih drugih davanja, za šta će biti neophodno još sredstava. 

„Moramo da razmišljamo i o onima koji primaju najmanja socijalna davanja koja su u ovom trenutku 80 eura. Ne smijemo da dozvolimo da ta davanja ostanu na 80 eura dok je minimalna penzija 450 eura”, ističe Mulešković. 

Prema njegovim riječima, rast primanja uticaće na privredu. 

“Ukoliko bi se razmišljalo o tome da dođe do povećanja zarada sljedeće godine moramo da imamo dobru analizu. Moramo da imamo efekat tog povećanja kako na budžet tako i na privredu, ali i da razmišljamo o tome kako će mala privreda da izdrži još jedan udar. Na koncu, moramo da razmišljamo da će zbog ponovnog vještačkog povećanja zarada doći do inflacije”, ukazuje Mulešković.

Upozorava na rast cijena već na početku naredne godine. 

„Imajući u vidu da su u posljednje dvije godine cijene hrane i piće porasle za 50 posto čini mi se da će to da bude dodatni udar na standard građana”, ističe Mulešković. 

Sagovornik Analitike ukazuje i da Crna Gora više nije zanimljiva zemlja za strane investitore.

„Jasno o tome govore podaci da smo imali 50 posto manje investicija u preduzeća u ovoj godini, što implicira manji razvoj privrede, a što donosi manju mogućnost otvaranja javih mjesta u privredi”, kaže Mulešković.

Stava je da se promjene u ekonomskoj sferi moraju desiti promptno. 

“Moraju se kreirati politike koje će biti orijentisane ka promovisanju otvaranja novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da imamo veće prosječne zarade u javnom u odnosu na privatni sektor govori da će većina posao tražiti u javnoj administraciji“, ističe Mulešković. 

Kapitalni budžet da ne služi partijama

Sagovornik Analitike naglašava da je u narednom periodu neophodno uraditi analizu i napraviti strategiju gdje želimo da vidimo Crnu Goru i našu ekonomiju. Poručuje i da je, u tom kontekstu, nužno dobro planirati kapitalni budžet. 

“Moramo da imamo projekte spremne za realizaciju, ali i da taj budžet ne služi u Parlamentu za zadovoljavanje određenih političkih potreba partija. To je bio slučaj posljednje dvije tri godine kada su kapitalni budžet ubacani projekti određenih poslanika koji nijesu bili spremni za realizaciju”, ukazuje Mulešković. 

Podvlači da je loše što još nemamo nacrt budžeta za 2024. iako je, kaže, to bilo očekivano jer je Vlada kasno sastavljena. 

„Nemamo mogućnosti da dajemo predloge kako bi se unaprijedio budžet ni da vidimo hoće li biti razvojni. Na kraju, najveći problem kašnjenja jeste to što upravo privreda ne može da planira sljedeću godinu. Ne znamo šta nas očekuje, hoće li doći do promjene poreske politike, da li će se uvoditi novi porezi i na koji način će se voditi politika koja bi bila orijentisana ka privredi”, pojašnjava Mulešković. 

Prema njegovim riječima, u posljednjem periodu imali smo veliku političku nestabilnost, netransparentnost političkog ambijenta, česte promjene legistlative, što je, kaže, slalo lošu sliku o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Zato smo, ističe, imali sve manje kredibilnih investitora koji su otvarali preduzeća i investirali u Crnu Goru.

Prvo reforme, pa rast zarada

Naš sagovornik poručuje da se mora napraviti otklon od aktuelne ekonomske politike.

“Moramo se vratiti na put strateškog upravljanja, na put slobodnog tržišta đe realna ekonomija ima primat i đe politika ne kreira ekonomiju. Treba da se podrži realna ekonomija, otvaranje novih radnih mjesta u privredi, odnosno ekonomija mora da bude ta koja će doprinijeti unapređenju životnog standarda naših građana”, ukazuje sagovornik Analitike.

Potrebne su, poručuje Mulešković, velike i sveobuhvatne reforme počev od javne administracije. 

“Ukoliko se neko prihvati da krene u te reforme treba da ih sprovede do kraja. Biće definitivno težak period, posebno u dijelu finansiranja svih obaveza. Ukoliko se na pravi način dese i implementiraju te reforme možemo da očekujemo stabilizaciju javnih finasija, održiv i realan ekonomski rast. Jedino na taj način može se očekivati unpređenje životnog standarda, ekonomski rast, povećanje zarada. Sve drugo jeste vještačko i vodi do negativnih posljedica kao što je inflacija”, zaključuje Mulešković.