Mali Oglasi
EXIT

Mustafić i Husović napunili džepove, državi ni cent poreza

  • 2 mjeseca pre
  • 171 pregleda
  • Izvor: vijesti.me

Državni funkcioneri Suljo Mustafić i Rafet Husović prodali su stanove dobijene od države po povoljnim uslovima i za šest puta veći iznos i tako ostvarili kapitalnu dobit, ali nijesu platili porez iako su bili obavezni.

Iz Poreske uprave nijesu zvanično odgovirili na pitanja “Vijesti”, ali su nezvanično saopštili da su funkcioneri Bošnjačke stranke morali da plate porez na razliku u kupoprodajnoj cijeni.

“Funkcioneri koji su od Vlade dobijali stanove pod povlašćenim cijenama, a nijesu ih koristili kao zvanično mjesto boravka i kasnije su ih prodali po tržišnim cijenama, morali su na tu razliku platiti porez na kapitalni dobitak”, kazao je “Vijestima” nezvanični izvor iz Poreske uprave.

On je pojasnio da su se u tim slučajevima funkcioneri bavili preprodajom stanova u kojima nijesu stanovali i da su time postali obveznici poreza na kapitalni dobitak koji iznosi devet odsto od razlike u cijeni, shodno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica.

Na popust u kupovini stana i oprošteni dio stambenog kredita, koje je proteklih godina dobilo oko 200 funkcionera, nije plaćen ni porez na dohodak, iako postoji mišljenje Poreske uprave da je to obavezno, o čemu su “Vijesti” ranije pisale.

“Vijestima” je poznato da su Mustafić i Husović prodali stanove dobijene od države, ali ne mora da znači da su jedini na taj način ostvarili esktra dobit na štetu države.

Mustafić je 2016. godine, kao potpredsjednik Skupštine, od države kupio stan u Podgorici od 128 kvadrata za 26 hiljada eura, ili 203 eura po kvadrata, kada je tržišna vrijednost, prema podacima MONSTAT-a, iznosila 1.092 eura za kvadratni metar.

Mustafić je kasnije taj stan prodao, kupio drugi od 75 kvadrata, a u imovinskom kartonu prijavio novu štednju od 28 hiljada eura. On ni tada, a ni sada, nije odgovorio za koliko je prodao stan koji je kupio od države pod povlašćenoj cijeni.

Postavlja se pitanje – Šta će funkcionerima stanovi dobijeni od države po povoljnim uslovima, ako ih potom prodaju

U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica piše da se kapitalnim dobitkom smatra prihod ostvaren prodajom imovine i to nepokretnosti, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti, a da oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka predstavlja razliku između prodajne i nabavne cijene imovine. Zakon je jasan da se “nabavnom cijenom nepokretnosti smatra cijena po kojoj je poreski obveznik stekao nepokretnost”, što znači da je nabavna cijena stana, u slučaju Mustafića bila 26 hiljada eura.

Kako je on nekretninu stekao za 26 hiljada kvadrata, a ako je taj stan od 128 kvadrata prodao po tadašnjoj tržišnoj cijeni od 1.092 eura, prodajna cijena iznosila je 139 hiljada. Mustafić je time ostvario kapitalnu dobit od 113 hiljada eura, na koju bi porez iznosio nešto više od deset hiljada eura.

Taj iznos prosječan radnik u Crnoj Gori može da uštedi za 40 godina, pod uslovom da “sa strane ostavlja” polovinu prosječne zarade, što je praktično nemoguće s obzirom na to da je prosječna zarada 500 eura, a potrošačka korpa 800 eura.

Jedini izuzetak kada se kapitalni dobitak od prodaje ne oporezuje je ako je ta “nepokretnost služila poreskom obvezniku kao jedino i glavno mjesto stanovanja (prebivalište)”. Mustafić i tada i sada ima zvanično prebivalište u Baru.

“Vijesti” su Mustafiću, koji je sada direktor Zavoda za zapošljavanje, u četvrtak poslale pitanja – za koliko je prodao stan i da li je platio Poreskoj upravi porez na kapitalnu dobit koju je ostvario tom transakcijom, ali odgovor nijesu dobile.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz Poreske uprave, njima transakcija nije prijavljena.

Drugi poznati slučaj prodaje stana kupljenog od države pod povlašćenim uslovima odnosi se na potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića. On je 2016. od države kupio stan od 90 kvadrata u Podgorici, u naselju “Gorica C”, za 14 hiljada eura, ili za oko 150 eura po kvadratu. Tu cijenu vicepremijer je trebalo da plati na rate za 20 godina, odnosno mjesečno da izdvaja 60 eura.

Husoviću je plata tada iznosila 1.796 eura, pa mu je rata za stan od 90 kvadrata u elitnom naselju iznosila 3,3 odsto mjesečne zarade.

Husović je tada “Vijestima” saopštio da je stan od 90 kvadrata prodao za 80 hiljada, da je zatim kupio drugi od 74 kvadrata za 65 hiljada eura, a da je od preostalog dijela uplatio preostali dug državi.

On je, dakle, stekao kapitalnu dobit od 66 hiljada eura, na što je bio dužan da plati porez od šest hiljada eura.

Da bi prosječan građanin uštedio njegovu zaradu samo u jednoj transkaciji, odnosno 66 hiljada eura, morao bi da radi 22 godine, uz uslov da svaki mjesec uštedi polovinu prosječne zarade.

Husović nije imao prebivalište u stanu koji je prodao, jer zvanično živi u svojoj kući u Rožajama, tako da transakcija nije mogla biti poreski izuzetak.

Ni u njegovom slučaju “Vijesti” nijesu dobile zvaničan odgovor iz Poreske uprave, a nezvaničan je bio da je postojala obaveza Husovića da prijavi posao preprodaje stana i plati porez na kapitalnu dobit.

Pojava da funkcioneri prodaju stanove koje pod povoljnim uslovima dobijaju od države, pokazuje da im nijesu bili ni potrebni, ili bar ne tolike kvadrature, već da su im dodjeljivani kako bi ostvarili zaradu koja je nedostižna većini građana.

Zakon predviđa novčane kazne, ali i zatvor

Prema zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, kazne za građane koji utaje poresku obavezu iznosi od 250 eura do 2.000 eura.

U Krivičnom zakoniku piše da će se onaj “ko, u namjeri da on ili neko drugo fizičko ili pravno lice potpuno ili djelimično izbjegne plaćanje poreza” ukoliko iznos obaveze prelazi 1.000 eura kazniti zatvorom do tri godine, ako prelazi 10.000 od jedne do šest godina, odnosno od jedne do osam godina za iznos veći od 100.000 eura.

Copyright © 2019 PV Informer. Sva prava zadržana.