Građani Crne Gore generalno ne vode zdrav život, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje, ali i finansijska računica koju je objavila Uprava za statistiku po kojoj se na duvan i alkohol troši više novca nego na obrazovanje, kulturu i rekreaciju zajedno. Prema računici Monstata, 2021. godine građani su na alkohol i duvan potrošili 4.132.328 eura, dok je trošak za obrazovanje bio 1.570.682 eura, a za rekreaciju i kulturu 2.087.555 eura. Ako se posmatra generalno, najviše novca, preko 45 miliona, troši se na hranu i piće, stanovanje 18,4 miliona, a transport 7,4 miliona.

U Institutu za javno zadravlje kažu da i njihova istraživanja ukazuju da su u Crnoj Gori u značajnoj mjeri zastupljeni oblici ponašanja koji nisu u skladu sa zdravljem, a posebno kod mladih. Ističu da je „Istraživanje kvaliteta života, životnih stilova i zdravstvenih rizika“ koje su sproveli u saradnji sa Evropskim centrom za monitoring droga i zavisnosti o drogama, pokazalo da više od trećine odraslih, starosti od 15 do 64 godine (35,4%) stanovnika Crne Gore su prijavili aktivno pušenje, dok je 17,1% pušilo u nekom trenutku u životu i kasnije prestalo pušiti. Ovo znači da je 47,6% stanovnika apstiniralo od pušenja tokom čitavog života (48,9% žena i 46,3% muškaraca).

– Kada je riječ o rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda u odnosu na pol, podaci pokazuju da su 36,2% odraslih muškaraca u Crnoj Gori aktivni pušači, dok je među ženama zastupljenost iznosila 34,5%. Takođe, podaci istog istraživanja pokazuju rasprostranjenost upotrebe alkohola u populaciji Crne Gore. Naime, 63,5% odraslih stanovnika su prijavili upotrebu alkohola bar nekada u životu. Pri tome, polovina je prijavila upotrebu alkohola u prethodnih godinu dana i 42,1% upotrebu alkohola u prethodnih mjesec dana. Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine) 65,2% prijavilo je upotrebu alkohola ikad u životu, 54,2% upotrebu u prethodnih godinu dana, dok je 44,3% mladih odraslih konzumiralo alkohol u prethodnih mjesec dana. Posebno treba istaći da je od mladih, starosti od 15 do 24 godine, njih 58,8% pilo alkohol ikad u životu, 51,2% u prethodnih godinu dana, a 40,6% u prethodnih mjesec dana – navodi rukovodilac sistema manadžmenta kvalitetom u IJZ Miljana Pavličić.

U IJZ smatraju da je sasvim razumljivo da izdvajanja za duvanske proizvode i alkohol iz porodičnog budžeta ograničava pristup zdravstveno prihvatljivim proizvodima i aktivnostima. Ističu da u borbi protiv nezdravih stilova života utiču najviše informisanje i podizanje nivoa znanja, posebno kod mladih.

– Gotovo osam od deset (77%) mladih u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje šesnaeste godine (81% dječaka i 74% djevojčica). U prethodnih 12 mjeseci, alkohol je konzumiralo više od šest među deset učenika (63%), među njima više dječaka nego djevojčica (68% naspram 57%). U prethodnih 30 dana, oko četiri od deset (38%) učenika je konzumiralo alkohol – 44% dječaka, 33% djevojčica. Posebno je zabrinjavajuće da je alkohol ikad u životu, odnosno do svoje šesnaeste godine, više od deset puta konzumiralo 43% dječaka i 29% djevojčica – ukupno 36% njih, dakle gotovo četiri od deset mladih – ukazuje Pavličić.

Ona navodi da je upotreba alkohola vrlo rasprostranjena u populaciji, a dostupan je u gotovo svim porodicama.

– U našoj sredini prihvaćeno je mišljenje da svi muškarci moraju da piju, a među ženama postoji veliki broj onih koje pate od tzv. simptomatskog alkoholizma (upotreba alkohola u svrhe eliminacije neprijatnih osjećaja, kao što su tuga, samoća, odbačenost…). Kod mladih je posebno istaknut uticaj vršnjaka i modnih trendova, a takođe prisutan je i uticaj radoznalosti, želje za novim iskustvima, što karakteriše ovaj razvojni period. Osim toga, društvo je vrlo tolerantno prema konzumiranju alkohola, jer je ispijanje alkohola sastavni dio naše kulture (sa alkoholom se ljudi raduju i tuguju) – konstatuje Pavličić.

Poroci počinju od djetinjstva

Pavličić navodi da je Globalno istraživanje o potrošnji duvana među mladima pokazalo da raste upotreba duvanskih proizvoda među mladima, od 13 do 15 godina. Posebno je povećana zastupljenost mladih pušača muškog pola i iznosi oko 11%, što je dvostruko više u odnosu na prethodno istraživanje. Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima (ESPAD), pokazuje da je među šesnaestogodišnjacima prevalencija pušenja iznosila 15%, sa nešto većom zastupljenošću među dječacima (18%), nego među djevojčicama (12%).

Uz čašicu se i tuguje i veseli

– Konzumiranje alkohola je značajno povezano sa dostupnošću alkohola mladima, te većina njih ima prilike da vrlo rano probaju alkohol. Takođe, vrlo značajan uticaj ostvaruju roditelji svojim ponašanjem, vezano za upotrebu alkohola. Pri tome, alkohol predstavlja vrlo značajan faktor rizika za pojavu čitavog niza komplikacija, posebno kod mladih je izražen uticaj na mentalno zdravlje. Pored toga, ističu se i sledeće komplikacije: oboljenja jetre (ciroza jetre, često i hepatitis B i C), oboljenja pankreasa, oštećenja srca i krvnih sudova, oštećenja želuca, nervnog sistema, bubrega i druga neurološka oštećenja, a povezano je i sa drugim komplikacijama koje nastaju zbog promjene ponašanja pod uticajem alkohola. Sasvim je razumljivo da sve navedene komplikacije značajno opterećuju zdravstveni sistem, direktno i indirektno, te je vrlo važan zadatak zdravstvenih usluga realizacija aktivnosti informisanja i edukacije populacije o štetnim efektima upotrebe alkohola – kaže Pavličić.