Za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ove godine, budzetom je odobreno 3,4 miliona eura, završena je čak i Javna rasprava o Nacrtu zakona o popisu, ali je primjedbi i sugestija previše, kao i tehničkih procedura koje tek treba sprovesti, od usaglašavanja konačnog Nacrta zakona, slanja Evropskoj komisiji na mišljenje, usaglašavanja konačnog zakona od strane Vlade i njegovog usvajanja u Skupštini do određivanja datuma održavanja, pa više ni partije na vlasti nijesu optimistične da će se popis uopšte sprovesti do kraja ove godine.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova za 2021. godinu završena je 3. oktobra, a Nacrt, između ostalog, predviđa novčane kazne od 100 do 500 eura za svako fizičko lice koje ne da podatke koji se od njega traže popisom, kao i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor… Isti iznos kazni predviđen je i za popisivače, instruktore, kontrolore i druga lica koja vrše poslove u vezi s popisom ako ne postupe onako kako zakon predviđa.

Za političkog direktora Prave Crne Gore Željka Savovića popis stanovništva je najveća i najobimnija statistička akcija koja je od značaja ne samo za statistiku nego i za cijelu državu. On u izjavi za „Dan“ kazao da je očigledno da u Monstatu nije bilo volje i spremnosti (ni statističke, a ni političke u prethodnoj vladi i menadzmentu Monstata) da se popis sprovede ove godine, zbog čega je njegov predlog da se popis sprovede 2022. godine.

– Napominjem da sam u svojstvu savjetnika premijera za unutrašnju politiku u januaru ove godine obavijestio prvo premijera Krivokapića, a po njegovom nalogu i ministra Spajića o nesprovođenju aktivnosti u cilju pripreme popisa od strane Monstata što smatram da je čista opstrukcija i zla namjera. Trenutno Monstat nije spreman da predloži rokove (iako je zvanično izrečeno da je sve spremno za popis), potura se „kukavičje jaje“ najprije Vladi, a onda i Upravi za katastar i državnu imovinu gdje se u članu 22 navodi da „Uprava za katastar u saradnji sa Upravom za statistiku, dužna je najkasnije tri mjeseca prije početka realizacije popisa da pripremi statističko-tehničku dokumentaciju“… Ovako u zakonu ostaje da Vlada sve definiše, dok je nadležnost Monstata sakrivena i nedefinisana – ukazuje Savović.

On navodi i da je detaljne primjedbe i sugestije poslao Ministarstvu finansija i socijalnog staranja kao odgovor na javnu raspravu za koju takođe smatra da je mogla biti održana i javno, a ne ovako pisanim putem.

– Javna rasprava je bila isplanirana tako da se učini sve da popisa ove godine ne bude, da se sa svim procedurama krene kasno, u čemu su i uspjeli. Nacrt je pun nekih osnovnih grešaka i nerealnih stavki. Na primjer, traži se da u 24 crnogorske opštine, budu angažovane po tri osobe iz Monstata, a u cijeli Monstat ima 97 zaposlenih, što je neralno očekivati da je moguće ispuniti. Potom, imate propisane kaznene odredbe od 100 do 500 eura za fizička lica ako ne daju tačne ili daju nepotpune podatke, ili nije ni kod kuće u tom momentu… I na određeni postotak takvih u jednoj opštini na sjeveru, na primjer, gdje će se možda i namjerno tražiti od ljudi da se na neke stavke ne izjašnjavaju uopšte a na neke djelimično, što bi odmah značilo pad popisa, odnosno poništenje svega. Previše je, nažalost, politike u svemu a namjanje ekonomije i socijalne politike koja je neophodna. Zato je moj predlog da se popis organizuje naredne godine, da ne marimo za to što će neko reći izborna je godina jer je u Crnoj Gori svaka skoro izborna i kad bismo tako gledali, nikad popis ne bismo održali – kazao je Savović.

Nadležni organi, kako se navodi, u periodu od stupanja na snagu ovog zakona do završetka popisa neće mijenjati nazive, granice i područja jedinica lokalne samouprave i naselja (uključujući imena ulica, trgova, bulevara).

– Za djecu mlađu od 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. Ako popisivač u vrijeme popisa ne zatekne u domaćinstvu lice obuhvaćeno popisom, a podatke ne može prikupiti na način iz st. 1 i 2 ovog člana, ostaviće pisano obavještenje da je to lice dužno da se javi na kontakt telefon iz obavještenja radi dogovora oko ponovnog dolaska popisivača – predviđeno je nacrtom.

On traži i da se Nacrt zakona vrati Monstatu, zatim da se dostavi Statističkom Savjetu na mišljenje (što je ranije smišljeno preskočeno), pa tek nakon toga da se dostavi Ministarstvu finansija radi sprovođenja javne rasprave i na dalju proceduru prema sekretarijatima, Evropskoj komisiji, Vladi pa Skupštini.

– Potrebno je produžiti rok za javnu raspravu sa promijenjenom agendom, odnosno da se omogući održavanje okruglih stolova, tribina, u salama gdje je moguće ispoštovati preporuke nadležnih institucija ili ako ne onda makar onlajn – navodi Savović.

Popisom je planirano prikupljanje podataka od domaćinstava i to: opština; naselje; adresa stanovanja; prezime i ime svih članova domaćinstva i drugih lica koja stanuju u stanu u trenutku popisa; ime jednog roditelja za sve članove domaćinstva; ime bračnog ili vanbračnog partnera ili životnog partnera istog pola; odnos prema nosiocu domaćinstva; položaj člana u porodici (srodstvo); razlozi prisutnosti, odnosno odsutnosti lica; osnov korišćenja stana; da li se domaćinstvo bavi poljoprivrednom proizvodnjom (biljna proizvodnja i/ili stočarstvo); površina ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta; površina oranica; površina trajnih zasada (voćnjaka i vinograda); površina pod plastenicima; broj stoke po vrstama; broj živine i broj košnica pčela…