Mali Oglasi
EXIT

Naš radnik 15 puta manje plaćen od kolege iz EU

  • 2 sedmice pre
  • 184 pregleda
  • Izvor: Dan

Najveća prosječna satnica je Danskoj 38,9 eura i u Belgiji, gdje se sat rada na državnom nivou plaća 38 eura. Na dnu liste su Bugarska sa 4,7 i Rumunija sa 5,1 euro po satu

Prosječnu crnogorsku platu koja je u julu iznosila neto 511 eura, radnik iz Luksemburga i Belgije u okolini Brisela zaradi za nepunih 12 sati, odnosno ni dva radna dana. Prosječna satnica crnogorskog radnika iznosi nepuna tri eura, dok podaci Eurostata ukazuju da zaposleni u pojedinim državama Evropske unije mogu računati i na 15 puta veće iznose u bruto iznosu. Podaci Eurostata pokazuju da je prosječna satnica u EU oko 23 eura, dok se u pojedinim državama poput Belgije u okolini Brisela i u Luksemburgu kreće i do 44. Najveća prosječna satnica je Danskoj 38,9 eura i u Belgiji, gdje se sat rada na državnom nivou plaća 38 eura. Na dnu liste su Bugarska sa 4,7 i Rumunija sa 5,1 euro po satu. U Irskoj je satnica 28,3 eura, Španiji 19,4, Francuskoj 32,8, Grčkoj 11,2, Švedskoj 28,8, Finskoj 30, Portugalu 11, Mađarskoj 6,9, Slovačkoj 9,6, Njemačkoj 31,3, Austriji 29,3, Italiji 22,7, Sloveniji 16,1 i Hrvatskoj 8,6.

U Uniji slobodnih sindikata i Savezu sindikata nijesu bili raspoloženi za izjave na ovu temu, kao ni u Vladi, pošto nijesu odgovorili na pitanja koja smo im uputili protekle sedmice.

U Uniji poslodavaca (UPCG) ipak su bili ažurniji i kažu da u kontekstu povećanja zarada i bilo kakve diskusije o tom pitanju, prethodno treba povesti raspravu koju UPCG godinama, argumentovano potencira, a tiče se neophodnosti smanjenja ukupnog opterećenja na zarade.

Ovo u prvom redu zbog činjenice da je trošak pos lodavca po osnovu zarada u Crnoj Gori i dalje visok, te kao takav utiče na konkurentnost i poslovnu održivosti preDuzeća. Jednostavno, preduslov za rast neto plata je smanjenje opterećenja zarada. Prvi korak u tom smislu je već napravljen, ali tu se ne smije stati. Niži troškovi rada donose brojne multiplikativno pozitivne efekte jer za posledicu mogu imati rast zaposlenosti, eliminisanje pojave isplate jednog dijela zarade na ruke (van legalnih tokova), a time i očekivani rast budžetskih prihoda po tom osnovu kažu u UPCG.

Javnosti je, kako navode, poznato da je povećanje minimalne zarade na 222 eura (sa 193 eura), kao i smanjenje doprinosa za zdravstvo na teret poslodavca za dva odsto (sa 4,3% na 2,3%), nastalo kao rezultat postignutog konsenzusa socijalnih partnera, što je primjer koji UPCG izdvaja kao onaj koji treba slijediti i u narednom periodu za sve važne oblasti.

Ovo posebno naglašavamo iz razloga što smo u Crnoj Gori svjedoci prakse koja pokazuje da se preporuke Socijalnog savjeta vrlo često ne sprovode, iako je njihovom usvajanju prethodio dogovor sve tri strane sindikata, poslodavaca i Vlade, tj. resornih ministarstava, što je apsurd. Zato podsjećamo da i razvijena Evropa, ona čijem članstvu svi u Crnoj Gori težimo, insistira na tome da je socijalni dijalog i postizanje dogovora socijalnih partnera najbolji i jedini pravi put za regulisanje svih ključnih ekonomskih i socijalnih pitanja, među kojima se kao posebno važna izdvajaju ona na relaciji poslodavac-zaposleni ističu predstavnici poslodavaca.

Takođe, poručuju, da istovremeno treba raditi i na stvaranju poslovnog ambijenta koji je stabilan i podsticajan za razvoj održivih preduzeća, što je osnov i glavna pretpostavka poslovanja u uslovima pravne sigurnosti i zaštite konkurencije.

Nesposobno rukovodstvo

U pokretu Alternativa Crna Gora kažu da je prema njihovoj računici, crnogorski radnik osam puta manje produktivan od njemačkog.

To je malo smiješno, jer naši radnici koji odu u Njemačku imaju gotovo iste plate kao njihovi radnici. Njemačka je sada uvela i dodatne olakšice za naše radnike, zato što su vrijedni i pametni. Dakle, nije problem u radnicima. Problem je u našem sistemu koji uzima ono što pripada radnicima. Uzrok malih zarada kod nas je sve slabija ekonomija, ili stručnije rečeno sve manji obim privrednih aktivnosti. Kako ekonomija bude slabila, plate će biti sve manje. Sve manje plate dalje vode sve slabijoj ekonomiji jer je neplatežna moć slabija. I tako ukrug sve dok država ne bankrotira. Zasad ne možemo očekivati povećanje zarada u Crnoj Gori. Iako veliki broj radnika odlazi, zarade se ovdje ne povećavaju. Razlog za to je pad ekonomije. Brže nam pada ekonomija od odlaska iskusnih radnika. Ako bi neko ozbiljan sjeo na mjesto ministra ekonomije i krenuo da stimuliše proizvodnju, onda bismo za nekih 15 godina imali dobre rezultate. Nijesmo mi ni nesposobniji, ni gluplji narod od naroda na zapadu. Samo imamo nesposobno rukovodstvo, a odatle sve počinje ocjenjuju u Alternativi.

Copyright © 2019 PV Informer. Sva prava zadržana.