Učinak topljenja leda u današnje vrijeme nadmašuje prirodni fenomen poznat kao glacijalna izostatska prilagodba

Znanstvenici već godinama upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena, ali nova studija dodaje još jednu zabrinjavajuću stavku na taj popis: pomicanje Zemljinih geografskih polova. Drugim riječima, kako se ledeni pokrovi tope, planet doslovno gubi ravnotežu – i to ne metaforički, piše Dnevno.hr.

Istraživanje objavljeno u ožujku u časopisu Geophysical Research Letters pokazuje da bi se do kraja 21. stoljeća smjer i pozicija Zemljine rotacijske osi mogli značajno promijeniti – i to zbog globalnog otapanja leda. Modeli pokazuju da bi se zemljini polovi mogli pomaknuti i do 27 metara u odnosu na svoje današnje položaje, što je posljedica preraspodjele mase na Zemlji uzrokovane gubitkom ledenih površina i porastom razine oceana.

Zemlja, dok rotira, oscilira oko svoje osi slično kao što se vrh lagano ljulja dok se vrti. Neki od tih pomaka su prirodni i predvidivi – posljedica su primjerice kretanja zraka i oceana – no zadnjih godina sve više pažnje dobivaju promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Stručnjaci sa sveučilišta ETH u Zürichu analizirali su pomicanja polova u razdoblju od 1900. do 2018., uzimajući u obzir i različite scenarije klimatskih projekcija, kako bi predvidjeli što nas čeka do 2100. godine, prenosi LiveScience.

Najveći utjecaj Grenlanda i Antarktike

Ako se nastavi trenutni tempo emisije stakleničkih plinova, sjeverni pol mogao bi se pomaknuti prema zapadu za više od 27 metara. Čak i u znatno povoljnijim uvjetima, pomak bi bio značajan – oko 12 metara. Najveći utjecaj u toj promjeni imalo bi otapanje ledenih masa s Grenlanda i Antarktike, a potom i povlačenje manjih ledenjaka širom svijeta.

Mostafa Kiani Shahvandi, jedan od autora studije, ističe da učinak topljenja leda u današnje vrijeme nadmašuje prirodni fenomen poznat kao glacijalna izostatska prilagodba – proces kojim se tlo uzdiže nakon što se povukao led s kraja posljednjeg ledenog doba. To, prema njegovim riječima, pokazuje koliku moć zapravo imaju aktivnosti suvremenog čovjeka: „Ljudi su uspjeli više pomaknuti polove nego ledena doba.“

Iako se ovakve promjene možda čine apstraktnima, one imaju vrlo konkretne posljedice – posebno za satelitsku navigaciju i svemirske letjelice, koje se oslanjaju na preciznu poziciju Zemljine osi kao orijentacijski sustav. Ako se os pomakne, poremećaji u navigaciji mogli bi postati sve češći i ozbiljniji.

Znanstvenici planiraju u sljedećim fazama istraživanja analizirati paleoklimatske podatke kako bi otkrili koliko su se polovi mijenjali u prethodnim razdobljima prirodnih klimatskih oscilacija. Cilj je usporediti prirodne procese s današnjim promjenama i bolje razumjeti razmjere čovjekovog utjecaja na sam temelj funkcioniranja planeta.