Uzastopni toplotni talasi, uz šumske požare, isušivanje rijeka i porast temperature prema podacima iz svemira, pokazuju da klimatski uticaji nesumnjivo utiču na poljoprivredu i druge ekonomske sektore

Klimatske promjene i vremenske prilike za posljedicu imaje skoro apokaliptične prizore koji stižu sa svih strana svijeta. Evropa je tokom mjeseca jula gorila na svim frontovima, a temperature koje su prelazile 40 stepeni odnijele su nekoliko hiljada života.

Međutim, posljedice ovakvih vremenskih uslova tek će se osjetiti.

Naime, čelnik Evropske svemirske agencije tvrdi kako će energetska kriza biti beznačajna u odnosu na posljedice klimatskih promjena.

Josef Aschbacher iz ESA-e dodaje kako je neophodna hitna akcija kako bi se to spriječilo.

On je rekao da uzastopni toplotni talasi, uz šumske požare, isušivanje rijeka i porast temperature prema podacima iz svemira, pokazuju da klimatski uticaji nesumnjivo utiču na poljoprivredu i druge ekonomske sektore.

U prvoj polovini ove godine u Francuskoj je izgorjelo više od 57.200 hektara zemlje, što je šest puta više od prosjeka za cijelu godinu do sada.

U Španiji je juli bio najtopliji mjesec od najmanje 1961. godine, dok je Velika Britanija ponovo izdala upozorenje na ekstremne vrućine nakon julskog rekorda od preko 40 stepeni Celzijusa.

Posljednjih sedmica, mreža satelita za posmatranje Copernicus Sentinel-3 zabilježila je ekstremne površinske temperature koje su dostigle preko 45 stepeni Celzijusa u Velikoj Britaniji, preko 50 stepeni Celzijusa u Francuskoj i čak preko 60 stepeni Celzijusa u Španiji.

– Izgleda prilično loše. Vidjeli smo ekstreme koje do sada nismo vidjeli, rezimirao je ovogodišnje događaje Aschbacher.

U stvarnosti, cijeli ekosistem se mijenja vrlo, vrlo brzo i mnogo brže nego što su naučnici očekivali do prije nekoliko godina, upozorio je i objasnio da je kombinacija suša, požara i intenziteta oluja vidljiv znak klimatskih promjena.

Uz izraženije promjene temperature, vjetrovi također postaju jači i izazivaju jače oluje.

– Tajfuni su mnogo jači nego što su bili u pogledu brzine vjetra, a time i štete, rekao je Aschbacher, koji također odgovara skepticima o klimatskim promjenama koji tvrde da se to uvijek događalo.

– Naravno da smo uvijek imali vremenske fluktuacije, ali nikada u ovim razmjerima do sada. Nema sumnje da je to zbog klimatskih promjena, istakao je.

Također je odbacio tvrdnje kritičara da borba protiv klimatskih promjena zahtijeva mnogo novca i da je zbog toga najteže pogodila siromašne zemlje.

Aschbacher odbacuje ove optužbe i upozorava da bi ovogodišnje vremenske krize mogle prouzrokovati štetu od više hiljada milijardi eura ako se ne obaziremo na upozorenja koja su nam data ove godine.