Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je žalbu Ministarstvu finansija na rješenja o eksproprijaciji nepokretnosti za dio mještana pljevaljskog sela Zbljevo, koje je donijela Područna jedinica Uprave za nekretnine u Pljevljima.

EPCG je uložila žalbu na rješenja donesena za desetak mještana, a koja se odnose na primjenu člana 8 Zakona o eksproprijaciji. Tim članom predviđeno je otkupljivanje cjelokupna imovina vlasnika “ako se prilikom eksproprijacije jednog dijela nepokretnosti utvrdi da vlasnik nema ekonomskog interesa da koristi preostali dio nepokretnosti, odnosno ako je zbog toga na preostalom dijelu nepokretnosti onemogućena ili bitno otežana njegova egzistencija”.

U žalbi je navedeno da Uprava za nekretnine odluku o usvajanju zahtjeva za primjenu tog člana zasniva na nalazu i mišljenju komisije vještaka građevinske, poljoprivredne i šumarske struke, koji je nejasan, nepotpun, paušalan i obiluje brojnim nedostacima.

Iseljavanje nekada jednog od pitomijih pljevaljskih sela pokrenutno je kako bi EPCG mogla da nastavi da koristi i fazno rekultiviše deponiju Maljevac, na kojoj se skoro 37 godina odlaže pepeo i šljaka iz Termoelektrane Pljevlja koja nastaje kao nus produkt.

U EPCG tvrde da se predmetne nepokretnosti nalaze izvan pojasa od 300 metara od spoljne ivice deponije i da im nije jasno kakav uticaj izvođenje radova na kaseti III na deponiji Maljevac može imati na predmetne nepokretnosti.

“Komisija vještaka nije utvrdila da vlasnici nisu imali ekonomskog interesa da koriste preostale nepokretnosti, odnosno da je na preostalom dijelu nepokretnosti onemogućena ili bitno otežana njihova egzistencija, niti su odluku o ovoj upravnoj stvari potkrijepili valjanim dokazima“, navodi se, između ostalog, u žalbi EPCG.

Mještani koji su tražili primjenu člana 8 Zakona o eksproprijaciji takav potez EPCG smatraju bahatim i neodgovornim prema žiteljima sela koje su “godinama ugnjetavali”.

“Na ovaj način oni nas uslovljavaju da ostanemo da živimo na ostatku imanja, iako je Komisija sastavljena od stručnjaka utvrdila da nema ekonomskog interesa da koristimo preostale nepokretnosti”, kazao je jedan od mještana, insistirajući na anonimnosti.

Mještani tvrde i da je EPCG do sada dvaput eksproprisala dijelove njihovih imanja, uzimajući im najplodniju zemlju.

“Sada su nam ostavili praktično samo pašnjake, i tvrde, ne uvažavajući struku, da tu možemo da živimo. Kako da živimo na deponiji kada nemamo nikakvih uslova za život na tom području. Neodgovorno i nepošteno je sa njihove strane da nas tjeraju da živimo pored deponije. Idemo da živimo na boljem mjestu i da plaćamo kiriju, kako bi sačuvali sebe i porodicu”.

Mještani ističu da EPCG nije u potpunosti ispoštovala ni Akcioni plan o preseljenju iz 2018.

“Rekli su nam da se za objekte koji se budu eksproprisali neće obračunavati amortizacija, ali su to uradili. Obećali su i ljudima koji se bave poljoprivredom da će nastojati da im isplate neku veću cijenu kako bi na neki način nadoknadili štetu. Nisu to ispoštovali”.

Novac za imanja i kuće već je dobilo desetak domaćinstava, a neki od mještana su već napustili Pljevlja, o čemu su “Vijesti” ranije pisale.

Iz EPCG su nedavno saopštili “Vijestima” da je postupak eksproprijacije okončan za oko 30 odsto domaćinstava, kojima je novac isplaćen sa depozita Ministarstva finansija.

“Samo 5 odsto vlasnika nije bilo zadovoljno ponuđenom naknadom za eksproprisane nepokretnosti, pa su predmeti ustupljeni Osnovnom sudu u Pljevljima radi utvrđivanja naknade u vanparničnom postupku, a ti postupci su u toku. Ističemo da je naknada koju je Elektroprivreda ponudila ranijim vlasnicima, a na osnovu Elaborata o obezbjeđenju dokaza i procjeni vrijednosti nepokretnosti, pravična tržišna naknada, utvrđena u svemu u skladu sa Akcionim planom preseljenja i Zakonom o eksproprijaciji. Ističemo da se radi o obimnom postupku eksproprijacije, koji Elektroprivreda u ovom obimu nije sprovodila još od izgradnje velikih infrastrukturnih objekata sistema prije 40-ak godina. Inače, postupak eksproprijacije odvija se zadovoljavajućom dinamikom i pored činjenice da se radi o procesu koji traje uz moguće poteškoće koje prate ovakve pravne norme. Svakako, Elektroprivreda će kao investitor projekta i kao društveno odgovorna kompanija, nastaviti da postupa u skladu sa svim pravnim aktima, te vlasnicima nepokretnosti, koje će se eksproprisati, platiti sve naknade kako to odrede nadležni državni organi”.

Za eksproprijaciju nepokretnosti EPCG će izdvojiti više od 7,7 miliona eura.

Najviše novca biće izdvojeno za zemljište – 4,1 milion eura, 1,9 miliona za kuće, pomoćne objekte i ograde, a 300.000 eura za šumsko zemljište i drveće.

Troškovi reseljenja koštaće EPCG 40.000 eura, a oko 97.000 moraće da isplati po osnovu izgubljene dobiti za dva pravna lica koja se bave drvopreradom.

Zbog nastavka korišćenja deponije Maljevac, planirana je ekspropijacija 22 stambena, 33 pomoćna, 2 poslovna i 48 nelegalnih objekata, štala, garaža i drvenih šupa, od oko 250 vlasnika.

Ukupno će biti eksproprisano oko 65 hektara zeljišta.

Proširivanjem deponije stvoriće se uslovi za odlaganja pepela i Šljake u narednih 70 mjeseci.

Više od 30 godina trajala je borba mještana Zbljeva za zdravu životnu sredinu. Zbog velikog zagađenja, posebno tokom vjetrovitih dana, više puta organizovali su blokadu deponije, a nerijetko policija ih je privodila iako su samo tražili čistiji vazduh i bolje uslove života.

Kvadrat zemlje 7,36 eura, a kuće od 180 do 500

Mještani Zbljeva tvrde da EPCG zemljište otkupljuje po cijeni od 7,36 eura, a kuće, zavisno od tipa gradnje, od 180 do 500 eura po metru kvadratnom.

Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanje po kojim cijenama otkupljuju nepokretnosti.

“Konkretne cijene za eksproprisane nepokretnosti nijesmo u mogućnosti da dajemo jer je postupak eksproprijacije u toku tako da za jedan dio vlasnika još nijesu donijeta rješenja… Cijene po kojima Elektroprivreda isplaćuje ranije vlasnike, utvrdila je Komisija vještaka, formirana od strane nadležnog organa uprave. Važno je napomenuti da se dio projekta koji se odnosi na rekultivaciju deponije Maljevac sprovodi iz kreditnih sredstava Svjetske banke, pa se i eksproprijacija nepokretnosti mora sprovoditi po pravilima te banke. Inače, politika Svjetske banke je nešto povoljnija od Zakona o eksproprijaciji Crne Gore, pa samim tim i za ranije vlasnike, budući da im se pored naknade za poljoprivredno zemljište, građevinske objekte, voćne zasade, šumsko zemljište, šumsko drveće i rastinje, ograde i sl., plaća i naknada za bespravno sagrađene objekte, naknada troškova preseljenja, kao i naknada izgubljene dobiti za pravna lica. Još jedna od povoljnosti koju predviđa politika Svjetske banke je da se vrijednost građevinskih objekata obračunava bez odbijanja amortizacije”, odgovorili su iz EPCG.