Foto,ilustracija: Pixabay –

Smatra se da bolesti zavisnosti (alkoholizam, narkomanija, kockanje…) spadaju u grupu najčešćih oboljenja u savremenom svijetu. Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti i u značajnoj mjeri utiče na povećanu smrtnost stanovništva. Nebrojeno istraživanje je pokazalo da alkohol teško narušava i fizičko i mentalno zdravlje, a skraćuje život čak i do 15 godina. Koliki je tačan broj zavisnika od alkohola u Crnoj Gori nije poznato. Psihijatar dr Ljubinko Kaluđerović šef Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Podgorica za CdM je kazao da na prevenciji bolesti zavisnosti i promociji zdravih stilova života treba stalno raditi. On naglašava da najveći problem nije postojanje adekvatne pomoći institucija, već situacija kada pacijent ne želi da se liječi.

“U Crnoj Gori postoji veći broj institucija i udruženja koji se bave problemom alkoholizma. U svim domovima zdravlja postoje Centri za mentalno zdravlje u kojima rade psihijati koji pružaju adekvatnu i stručnu pomoć”, navodi dr Kaluđerović.

Naglašava i da u u svim psihijatrijskim stacionarima postoje mjesta za hospitalno liječenje zavisnika od alkohola. Takođe, dr Kaluđerović ističe i da se u rehabilitacionom centru na Kakarickoj gori pruža pomoć i zavisnicima od alkohola, kao i da u Podgorici postoji grupa anonimnih alkoholičara.

Ipak, dr Kaluđerović, naglašava da je veći problem ne postojanje adekvatnih tretmana već motivacija za liječenje samog pacijenta.

“Proces oporavka počinje onda kada zavisnik od alkohola osvijesti problem i sam zatraži pomoć. Da bi liječenje bilo uspješno ono mora biti dobrovoljno. U nekim ranijim sistemima je bilo pokušaja da se alkoholizam liječi nezavisno od želje pacijenta. Na kraju su i te države odustale od takvog načina liječenja zbog nedovoljne efikasnosti”, kaže za CdM dr Kaluđerović.

On podsjeća i da u Crnoj Gori postoji sudska mjera – obaveznog liječenja alkoholizma.

“Takođe, postoje situacije kada su pacijenti opasni za sebe ili okruženje, bilo da su agresivni ili se kod njih razvio alkoholni delirijum koji se javlja komplikacijom alkoholizma. U tim situcijama se obavlja prisilna hospitalizacija”, pojašnjava dr Kaluđerović.

U Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podgorica liječi se nekoliko desetina alkoholičara

Dr Kaluđerović je podsjetio da je Centar za mentalno zdravlje u Podgorici je počeo da radi 2001. godine.

“Od tada je u Centru liječeno oko 16.000 pacijenata. Oko 2.000 od njih su zavisnici. U prethodnom periodu na liječenju je najviše bilo zavisnika od heroina. U posljednje vrijeme među novim pacijentima, koji se prvi put javljaju zbog problema zavisnosti najviše je zavisnika od kocke, kokaina i alkohola. Trenutno se u našem Centru liječi nekoliko desetina zavisnika od alkohola”, kaže sagovornik CdM-a.

Simptomi alkoholizma

On objašnjava da su prvi simptomi alkoholizma palimpsesti.

“To je kad pacijent ne može da se prisjeti nekog kratkog događaja od prethodnog dana kada je konzumirao alkohol. Jedna od karakteristika alkoholizma je i gubitak kontrole. Nemoguće je da se zavisnik zaustavi na jednoj čaši. Sljedeća karakteristika alkoholizma je rast tolerancije, da bi se zadovoljio zavisniku su potrebne sve veće i veće količine alkohola. Alkoholizam je kao i ostale bolesti zavisnosti hronična bolest. I recidiv je sastavni dio bolesti posebno u početnim fazama liječenja”, naglasio je dr Kaluđerović.

Prema njegovim riječima upotreba i najmanjih količina alkohola pokreće čitav mehanizam bolesti baz obzira na dužinu apstinencije.

“U praksi je bilo slučajeva, da pacijent poslije 25 godina ponovo počne da pije. Ali je nakon toga uspostavio apstinenciju koja traje i danas. Na recidiv ne treba gledati kao na katastrofu, već je neophohodno osvijestiti zbog čega je do njega došlo i kako ga ubuduće izbjeći”, napominje on.

Najveći problem kad pacijent ne želi da se liječi

Dr Kaluđerović ukazuje da najveći problem nije postojanje adekvatne pomoći institucija već situacija kada pacijent ne želi da se liječi.

“Nekada su članovi porodice jako zainteresovani za liječenje bliskog čovjeka, ali i tada je nemoguće pomoći zavisniku sve dok on sam ne donose odluku. Postoji jedna mudrost koja kaže da samo zavisnik ima ključeve od zamke u koju se sam zaključao. U određenim situacijama su i poslodavci zainteresovani da pomognu zaposlenom. Bilo je i takvih primjera”, ističe sagovornik CdM-a.

Na prevenciji bolesti zavisnosti i promociji zdravih stilova života treba stalno raditi – jasan je doktor Kaluđerović.

“Svakako da je najvažnija pozicija pojedinca. Ne smijemo zaboravljati ni funkciju porodice. Ali veliki značaj imaju i mediji. Određeni programi na kablovskim televizijama kao i mnogobrjni filmovi, neki muzički pravci nažalost propagiraju konzumaciju alkohola i narkotika”, upozorio je on.

O aktuelnom problemu, dodaje dr Kaluđerović, je potrebno stalno govoriti.

“Između ostalog i u emisijama i različitim člancima. Ali efekti će biti nedovoljni ukoliko se ne zapitamo ko su ” heroji našeg vremena ” odnosno idoli omladine čiji obrasci ponašanja se preuzimaju”, upozorava on.

Alkoholizam i klimatske promjene

Psihijatar Kaluđerović je istakao da postoji jedno američko istraživanje koje je našlo vezu između prosječne temperature i broja sunčanih časova dnevno i konzumacije alkohola.

“Podaci iz 193 zemlje su pokazali da suroviji klimatski uslovi doprinose većem broju ” teških alkoholičara” i bolestima jetre.  Alkoholizam je povezan sa depresijom koja je češće prisutna u predjelima sa manjim brojem sunčanih dana. U Crnoj Gori je najveća koncentracija zavisnika od alkohola u najvećim gradovima”, zaključio je dr Kaluđerović u razgovoru za CdM.