Država više ne smije sebi dozvoljavati da se novcem svih građana jemči za slobodu osumnjičenih za organizovani kriminal ili da bude korisnik usluga kompanija koje su povezane sa istim.

To je Vijestima rekao predsjednik Vlade Dritan Abazović, pojasnivši da je pitanje poslovanja sa privatnim kompanijama pokrenuo nakon što je objelodanjeno da je privatna firma “Razvršje” svojim kapitalom garantovala za slobodu uhapšenog tajnog agenta Petra Lazovića.

Djelovi javne uprave podstanari su u poslovnim prostorima te kompanije i država im plaća za to.

Kompanija čiji je, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata osnivač Saša Lekić, sa gotovo milion i po eura jemči da će osumnjičeni član kriminalne grupe Radoja Zvicera biti dostupan tokom krivičnog postupka u Višem sudu.

Pitanje poslovnih angažmana države sa privatnim firmama pokrenuto je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a dogovoreno je da Biro za operativnu koordinaciju na predlog Vijeća pokrene inicijativu dublje analize i mogućih sankcija po one pojedince ili kompanije koji podrivaju nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

To je Vijestima potvrdio premijer Abazović, pojasnivši da je on inicirao raspravu o tome.

”Legitimno je pravo svih građana ili kompanija da raspolažu sa svojom imovinom onako kako oni žele, ali država ne smije sebi više dozvoljavati da se novcem svih građana jemči za slobodu osumnjičenih za organizovani kriminal ili da bude korisnik usluga kompanija koje su povezane sa istim. Zbog toga sam na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost pokrenuo pitanje zakupa poslovnih prostora, poslovnih angažmana i korišćenja usluga od firmi i pojedinaca koji su na bilo koji način povezani sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Konkretno, mislim da građani ne zaslužuju da država daje novac kompaniji Razvršje, ili bilo kojoj drugoj kompaniji, koja će tešku i hrabru borbu Vlade, Specijalnog državnog tužilaštva, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost protiv svih vidova kriminala unižavati na način da garantuju za slobodu licima poput Petra Lazovića ili bilo kog drugog koji se dovodi u vezu sa organizovanim kriminalnim grupama”, rekao je Abazović.

Istakao je da će se o tome od koga se zakupljuju prostori, ubuduće morati više voditi računa, kao i o drugim vidovima angažmana.

”Biro za operativnu koordinaciju će na predlog Vijeća pokrenuti inicijativu dublje analize i mogućih sankcija po one pojedince ili kompanije koji podrivaju nacionalnu bezbjednost Crne Gore”, kazao je Abazović.

Kompanija “Razvršje” garantovala je hipotekom od skoro 1,4 miliona eura kao jemstvo za ukidanje pritvora Petru Lazoviću.

To je ranije Vijestima potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.

“Odbrana je ponudila novo jemstvo u vidu hipoteke na nepokretnostima dva pravna lica, čija je ukupna vrijednost 7.633.400 eura. Hipoteka još nije stavljena, samo je podnijet predlog sudu za ukidanje pritvora Petru Lazoviću, uz određivanje jemstva. O ovom predlogu će odlučivati Viši sud, te će, ukoliko predlog bude usvojen, hipoteka biti upisana”, kazala je Rakovićeva.

Lazović, uhapšeni agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tereti se da je dio kriminalne organizacije koju je formirao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana Zvicer.

Ukupno ponuđeno jemstvo, sa dosadašnjih nešto više od šest miliona eura, povećano je na 7,6 miliona eura.

Da će uhapšeni biti dostupan tokom krivičnog postupka, prethodno je garantovala i firma “Gufo”, nekretninama vrijednim 4.645.000 eura.

Prva ponuđena garancija članova njegove porodice vrijedjela je 1.640.300 eura.

Sudija za istragu početkom godine odobrio je da se Lazović brani sa slobode, ali je 19. januara tu odluku preinačilo vanraspravno krivično vijeće podgoričkog Višeg suda.

Početkom sedmice, portparolka podgoričkog Višeg suda saopštila je da još nije odlučeno o optužnici koju im je prethodno na potvrđivanje dostavilo Specijalno državno tužilaštvo.

Na ročištu tim povodom, branioci okrivljenih za članstvo u kriminalnoj grupi Zvicera tražili su obustavljanje krivičnog postupka protiv njihovih klijenata, navodeći da nema propisno prikupljenih dokaza o navodnim nezakonitostima.

Apostrofirali su da se Skaj komunikacija ne može koristiti kao dokaz protiv njihovih klijenata.

“Skaj komunikacija je neprovjerena informacija i indicija na kojoj se ne može voditi krivični postupak”, kazao je advokat Miloš Vuksanović u sudu prije nekoliko dana.

Istovjetnu primjedbu saopštili su i drugi branioci okrivljenih, ukazujući da je “vršeno masovno prisluškivanje, a nije određeno prije samog čina ko je obuhvaćen istragom”.

Lazović je rekao da se osjeća osuđeno bez ijednog dokaza, ističući da je svoj posao radio profesionalno.

Kazao je da je najviše hapsio pripadnike kavačkog klana, a da ga tužioci sada terete da je član te kriminalne grupe. Nakon što je zatražio da mu sud ukine pritvor, obrazložio je da je radio po zakonu i po pravilima službe:

”O čemu mogu da posvjedoče moje kolege. Sve sam radio u cilju sprečavanja krivičnih djela, rizikujući sopstveni život”.

Samo jedan ugovor vrijedi 58.000 eura

Iz Uprave za katastar i imovinu, saopštili su Vijestima da ta institucija nema ugovore sa kompanijom Razvršje.

”Uprava za katastar i državnu imovinu nema zaključene ugovore o zakupu poslovnih prostora za potrebe smještaja državnih organa, sa privatnom kompanijom ‘Razvršje’ iz Podgorice”, odgovorili su na pitanja Vijesti.

Vijesti su u posjedu fotokopije ugovora koji je sa tom privatnom kompanijom potpisala Uprava za inspekcijske poslove.

Dokument o zakupu poslovnog prostora, kako se navodi, potpisan je u avgustu 2022. godine.

Država mjesečno u tu svrhu izdvaja 4.878 eura, sa PDV-om.

Ugovor je zaključen na određeno vrijeme, a ukupna vijednost je 58.544 eura.