Ekonomski analitičar upozorava da je ovo samo početak povećanja poreskih stopa jer, kaže, nema najava da će doći do smanjenja javne potrošnje, naprotiv, što će dodatno ugroziti budžet i opteretiti privredu.

“U jeku pandemije, kad imamo najveći pritisak na troškove zdravstvenog sistema mi ukidamo obavezne doprinose za zdravstvo, a u jeku najveće inflacije u posljednjih nekoliko godina, mi povećavamo poreze i akcize – da dodatno povećamo cijene. Iz ugla trenutka u kojem se odluke donose, čini se da, najblaže rečeno, nije dobro procijenjen momenat kada bi te mjere trebalo implementirati”, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u razgovoru za Portal Analitika.

On je komentarisao odluku crnogorskog parlamenta koji je po hitnom postupku prošle sedmice usvojio set finansijskih i poreskih zakona, kojima se kroz veće oporezivanje i uvođenje i promjenu akciza na određene proizvode, planiraju veći budžetski prihodi države. 

Nastabilnost poslovnog ambijenta

Pored neusvajanja amandmana koji su podrazumijevali obavezno umanjenje akciza na gorivo, što je jedini mehanizam države u regulaciji cijene goriva, skupštinska većina dodala je i nove namete u vidu akciza na slatkiše. Ovi nameti stižu u trenutku kada je prosječna stopa inflacije na više od 15%, dok su neki prehrambeni proizvodi zabilježili rast cijena i više od 80%. 

Prema riječima Muleškovića, sve ovo za posljedicu imaće rast ionako visokih cijena u našoj zemlji. 

“Ovakve odluke, donešene svega dva mjeseca nakon usvajanja budžeta, prvo će donijeti nestabilnost poslovnog ambijenta ključnog za razvoj realnog sektora koji jedini doprinosi ekonomskom rastu. Takođe, veliki problem je usvajanje ovakvih odluka bez konsultacije sa privredom, što dodatno urušava sliku o poslovnom ambijentu i šalje lošu poruku kulturi dijaloga u Crnoj Gori, koja treba da bude okosnica u dijelu kreiranja javnih politika. Na kraju, ove mjere će kao efekat imati zasigurno povećanje cijena proizvoda koji su obuhvaćeni tim zakonskim rješenjima. Na taj način dodatno će biti ugrožen životni standard građana”, poručuje Mulešković. 

Odluke Vlade odraziće se, pojašnjava sagovornik Analitike, i na privredu.

“Ono što povećanje poreza, akciza, može da donese jeste i povećanje neformalne ekonomije kao i smanjenje prometa kod poslodavaca, a to bi dodatno ugrozilo ekonomsku situaciju u Crnoj Gori. Nadam se da do toga neće doći”, kaže Mulešković. 

Odakle ćemo sve da finansiramo

Ekonomski analitičar podsjeća da su skoro ista zakonska rješenja odbijena prije samo 14 mjeseci uz obrazloženje da će ugroziti životni standard građana i povećati neformalnu ekonomiju.

“Danas, isti poslanici govore da je drugačije vrijeme i podržavaju ove predloge. Moram se saglasiti da vrijeme jeste drugačije. Sada je mnogo teže, pa gore pomenuti problemi mogu mnogo brže da se jave zbog implementacije ovakvih mjera. Te mjere su im bile nužne zbog povećanje javne potrošnje, odnosno zbog konstantnog rasta zarada bez ekonomski opravdanih razloga, bez stvaranja nove ekonomske vrijednosti u društvu. Ovo su mjere koje su najlakše kad donosioci odluka imaju problem sa javnim finansijama. Ali, dugoročno one nisu dobre za privredu, ne šalju dobru poruku ni trenutnim privrednim subjektima, ni potencijalnim ali ni stranim investitorima”, napominje Mulešković. 

Uprkos tome što su se članovi Vlade hvalili da je ovogodišnji budžet rekordan, sada se uvode dodatni poreski nameti. Pitali smo Muleškovića da li su najavljena povećanja zapravo upozorenje da su javne finansije u krizi.

“Imamo najavu rekordnog budžeta, uz zaduživanje od minimum 600 miliona, a uz povećanje zarada koje nije rezultat ekonomskih aktivnosti. U cijelom sistemu ovakvih najava fali jedno – odakle ćemo sve to da finansiramo”, pita Mulešković. 

Sagovornik Analitike upozorava da u predstojećem periodu, uz ovakve odluke, teško da možemo očekivati snažniji rast ekonomskih aktivnosti već nasuprot, kako kaže, samo dodatne namete i otežanije funkcionisanja privrede. 

“Strah me da je ovo samo početak povećanja poreskih stopa, jer sudeći po onome što vidimo i čujemo, nema najava da će doći do smanjenja javne potrošnje, već nasuprot, što će dodatno ugroziti budžet i dodatno opteretiti privredu”, ističe Mulešković. 

Umjesto štednje, povećavaju se rashodi

Kao obrazloženje za uvođenje dodatnih poreskih nameta, ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović naveo je “povećanje budžetskih prihoda i ispunjenje uslova Svjetske banke”, kao i borbu protiv sive ekonomije. Činjenica da je budžet usvojen s potrebom za zaduženje više od 600 miliona, kako ukazuje sagovornik Analitike, govori da Crna Gora ima veliki problem sa javnim finansijama, posebno sa prihodnom stranom koja ne može da servisira sve troškove. 

“Preporuke Svjetske banke su da imamo održive javne finansije i da se konsoliduju i prihodi i rashodi. Ove mjere jesu bile i preporuka Svjetske banke, ali ona je navela da moramo biti vrlo pažljivi sa dijelom javnih rashoda, tj. oprezni prilikom povećanja plata. U tom dijelu naša Vlada se posvetila samo prvom segmentu, dok su aktivnosti koje se odnose na zarade potpuno zanemarene, čak se i dodatno narušavaju”, ukazuje Mulešković. 

Hoće li Crnu Goru napustiti uspješne kompanije

Sagovornik Analitike osvrnuo se i na to što će shodno Zakonu o porezu na dobit pravna lica čiji prihodi u prošloj i ovoj godini pređu pet miliona eura, morati državi da plate solidarni doprinos, odnosno – porez na ekstraprofit. 

“Ako se vratimo malo unatrag i prisjetimo najava i izjava donosilaca odluka, Crna Gora je po tome prethodne godine imala uspješnu ekonomsku sliku. Prema riječima premijera, Crna Gora je tek malo osjetila krizu, imali smo rekordne prihode od turizma, najbolju sezonu, rekordne direktne strane investicije itd. Sa druge strane, u obrazloženju ovog predloga kao razlog za njegovo donošenje navodi se teška ekonomska situacija. Moramo se upitati šta je od ovog tačno. Ako pretpostavimo da su obje izjave tačne, onda je zaključak da imamo veliki problem sa upravljanjem javnim finansijama, posebno u rashodnom dijelu”, kaže Mulešković.

Odluka da se oporezuju ekstraprofti u vremenu inflacije, kako pojašnjava, može dugoročno imati negativne efekte na privredu. 

“Ovakve mjere ne mogu biti opravdane. Njima se kažnjavaju oni koji su uspješni i koji ostvaruju dobre poslovne rezultate. Ovakve odluke u teškim vremenima po privredu mogu donijeti višestruke i dugoročne probleme. Možemo doći u situaciju da upravo kompanije koje su okosnica razvoja naše ekonomije napuste Crnu Goru”, izričit je Mulešković.

Sagovornik Analitike ukazuje da je Vlada mogla da posegne i za drugim mjerama kao što je npr. borba protiv neformalne ekonomije.

„Donošenjem ovakvih odluka, stalnim promjenom poslovnog ambijenta stvara se slika nestabilnosti što za rezultat može imati samo jedno – slabljenje realnog sektora i sve manji priliv investicija koje su u ovom trenutku više nego potrebne crnogorskoj ekonomiji”, napominje Mulešković. 

I država da pokaže solidarnost

Ono što jeste problematično, dodaje on, je retroaktivnost ovakve odluke kao i činjenica da ne postoje jasni ekonomski parametri koliko država može da prihoduje na bazi ovog zakonskog rješenja, a što može ostaviti negativne posljedice.

“Ne treba zaboraviti da je upravo privreda bila solidarna u jeku pandemije kovid-19, i da je vjerovatno većina preduzeća koja će biti obuhvaćena ovim Zakonom pomogla državu i uplaćivala sredstva. Takođe, privreda je pozvana da bude solidarna po pitanju povećanja akciza, da se odrekne marži kako ne bi rasle cijene. Dakle, privreda je u većini slučajeva bila solidarna, pa bi valjalo razmisliti o tome na koji način i država može da bude solidarna”, poručuje Mulešković. 

U teškim trenucima, kako napominje, trebalo bi da je realnost – solidarnost svih. 

“Tako npr. funkcioneri koji imaju zarade iznad određenih vrijednosti mogu, kao i privreda, biti dodatno oporezovani (možda čak i po stopi od 33%). Na taj način može se „podijeliti teret“. Tako bi i javni funkcioneri pokazali solidarnost i pomogli u konsolidaciju javnih finansija”, ističe Mulešković. 

Šta bi trebalo da Vlada preduzme

Ukazuje da konstantni, nepromišljeni potezi Vlade u oblasti ekonomije dugoročno smanjuju nivo preduzetničke kulture u Crnoj Gori, jer forsira se, kaže, povećavanje atraktivnosti rada u javnoj administraciji, uz dodatna zapošljavanje u toj oblasti. 

“Politike koje se implementiraju u posljednjem periodu u značajnoj mjeri povećavaju platu zaposlenim u javnom sektoru, dok sa druge strane nije takva situacija sa zaradama u privredi. Ne treba zaboraviti i ponoviti da upravo privreda u najvećoj mjeri finansira te zarade. Na taj način, osim što ogroman teret ide na budžet, stvara se svijest građana da je rad u državnom sektoru najisplativiji i najbolji za njih. Sa takvim modelom rasta, a bez ulaganja u privredu i otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru, teško da možemo očekivati održivost, a da ne pominjemo rast”, ističe Mulešković. 

Upozorava da Vlada ne stimuliše ekonomski rast već uvećava javni rashod i konstantno povećava porez i akcize koje opterećuju privredu. 

“Takođe, ako se pogledala realizacija budžeta za 2023. vidjećete ogroman rast bruto zarada i doprinosa na teret zaposlenih koji iznose skoro 46 miliona, a sa druge strane realizacija kapitalnog budžeta je svega 400 hiljada, od planiranih 20.4 miliona. Tako je u odnosu na plan potrošeno 11% više za bruto zarade, a čak 97.7% manje za kapitalne projekte. Upravo činjenica da 0.34% od ukupnih rashoda čine kapitalni izdaci govori nam da ne možemo očekivati ekonomski rast”, kaže Mulešković. 

Ulaganje u kapitalne projekte zanemarivo

Sa druge strane, ističe naš sagovornik, ovakvo opterećenje budžeta sa zaradama, uz najavu dodatnih povećanja, ne daje sliku održivih finansija, već nasuprot. 

“Vođenje politike u kojoj kapitalni budžet skoro i da ne postoji nije vođenje politike rasta i razvoja. I to nije slučaj samo ove godine, već posljednjih nekoliko đe smo imali situaciju da se od svih kapitalnih projekata tokom godine svega 30% pokrene, dok za ostalih 70% ne bude sprovedena nijedna aktivnost”, kaže Mulešković. 

Stava je i da se Vlada ne bori adekvatno protiv neformalne ekonomije koja čini više 30 odsto BDP-a. 

“Upravo je ovo polje gdje Vlada mora najviše da radi i da na taj način poveća broj poreskih obveznika i poveća prihode, a ne da primjenjuje najlakše metode za povećanje prihoda, uz konstantno povećanje poreza, akciza itd”, kaže Mulešković. 

Sagovornik Analitike poručuje da Crna Gora kao malo tržište, koje u velikoj mjeri zavisi od investicija, mora imati odličan poslovni ambijent i državni aparat koji treba da bude najefikasniji servis za privredu i građane. 

“Mi to nemamo. Nismo ni imali, zato moramo da počnemo da mijenjamo svijest donosilaca odluka.Tek kada sve ovo budemo imali, možemo očekivati i ekonomski rast i razvoj”, zaključuje Mulešković.