Konstruktivni dijalog i saradnja koju sam vidjela tokom prva dva mjeseca rada, kako unutar Vlade, tako i sa predstavnicima zakonodavne vlasti uvjeravaju me da nema bojazni da će vanjskopolitički prioriteti ove Vlade biti dovedeni u pitanje, poručila je u intervjuu portalu CdM ministarka za evropske poslove Maida Gorčević.

Ministarka Gorčević podvlači da se nefunkcionalnost institucija koju smo imali u prethodnom periodu u značajnoj mjeri odrazila na sprovođenje obaveza i usporavanje evropskog puta Crne Gore.

“To više ne smijemo i nećemo dozvoliti”, kazala je, između ostalog, Gorčević u intervjuu portalu CdM.

CdM: Da li se plašite da bi spoljnopolitički prioriteti Crne Gore mogli biti ugroženi već nakon godinu dana Vlade zbog najavljene rekonstrukcije tada i uslova pod kojima bi ta rekonstrukcija mogla biti sprovedena?

GORČEVIĆ: Konstruktivni dijalog i saradnja koju sam vidjela tokom prva dva mjeseca rada, kako unutar Vlade, tako i sa predstavnicima zakonodavne vlasti uvjeravaju me da nema bojazni da će vanjskopolitički prioriteti ove Vlade biti dovedeni u pitanje.

Naprotiv, vidim jednu novu energiju i želju da svi zajedno doprinesemo procesu evropske integracije i da budemo generacija političara koja će Crnu Goru uvesti u EU.

Saradnja sve tri grane vlasti i širok društveni konsenzus po pitanju evropske integracije su preduslov da uspješno dovršimo pregovarački proces i sprovedemo neophodne reforme. Ono što me ohrabruje je da sada imamo stabilnu, proevropski orijentisanu Vladu i funkcionalnu Skupštinu i da već imamo značajne pomake u pravosuđu, kada je riječ o imenovanju nosilaca ključnih pravosudnih funkcija.

Želim da vjerujem da će tako ostati i u narednom periodu i da ćemo pokazati, kao politička zajednica, da naša proevropska orijentacija nije samo deklarativna, već i suštinska.

Obaveza dosta, reforme zahtjevne

CdM: Šta kažu evropski partneri Crne Gore, pod kojim uslovima i kada Crna Gora može postati članica EU?

GORČEVIĆ: U protekla dva mjeseca, imala sam više veoma plodotvornih sastanaka sa predstavnicima najvažnijih institucija EU, kao i sa ambasadorima država članica EU. Sa svih tih sastanaka je poručeno da Crna Gora ima snažnu podršku da, pod uslovom da isporučimo tražene rezultate, postanemo prva sljedeća članica EU.

Kada je riječ o obavezama, tu za nas nema nikakvih nepoznanica. Zadaci koji se od nas očekuju su upravo one obaveze koje je i ova Vlada definisala kao prioritetne i koje ćemo nastojati da realizujemo do kraja našeg mandata. Tu, prije svega, mislim na dovršetak posla u oblasti vladavine prava, ali jednako tako i ispunjavanje obaveza iz svih ostalih pregovaračkih poglavlja.

Obaveza ima dosta, reforme koje nas očekuju jesu zahtjevne, ali na ovaj proces treba gledati kao na jedinstvenu šansu da poboljšamo stanje u svim oblastima, unaprijedimo standarde i kvalitet života naših građana i, u konačnom, postanemo sljedeća članica EU.

U tom pravcu imamo snažnu političku i, nadasve izdašnu finansijsku podršku EU koja će pomoći da sve obaveze sprovedemo na najbolji način i u što je moguće kraćim rokovima.

Vjerujem da su se stekli uslovi, kako na unutrašnjem, tako i na vanjskom planu da nakon 11 godina pregovora, počnemo da privodimo kraju proces pristupanja EU.

CdM: Da li država sa ruiniranom diplomatskom mrežom zaista može postati članica EU? Šta moraju biti hitni koraci?

GORČEVIĆ: Stanje naše diplomatske mreže je posljedica odbijanja prethodnog predsjednika države da sarađuje sa Vladom i da saglasnost za kandidate koje je Vlada ranije predlagala. Uvjerena sam da se nijedan predsjednik u budućnosti više neće tako ponašati, uzme li se u obzir da je nadležnost Vlade da predlaže kandidate za ambasadore.

Sa druge strane, kriterijumi za ulazak u EU su jasni. Podrška međunarodnih partnera je evidentna. Mislim da su se i na unutrašnjem planu stvorili uslovi da Vlada, u saradnji sa druge dvije grane vlasti i civilnim sektorom, učini sve kako bi ubrzala reforme i ostvarila rezultate koji se od nas očekuju. Prethodna dva mjeseca su pokazala da funkcionalna Skupština i stabilna Vlada mogu i hoće da mijenjaju stvari na bolje.

Sada je važno da nastavimo da na djelu pokazujemo da nam je, ono što gotovo 80 odsto građana i građanki Crne Gore želi i očekuje od nas – članstvo u EU, zaista i prioritet i da ćemo udruženim snagama raditi da taj cilj u što kraćem periodu ostvarimo.

Kada su u pitanju hitni koraci, naši priotitei i planovi su usmjereni u nekoliko pravaca.

Prije svega pripremamo Akcioni plan za adresiranje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije i to će biti naša mapa puta u 2024. godini.

Paralelno sa tim radimo na definisanju pregovaračke strukture, kako bi ona bila u stanju da na najbolji i najefikasniji način odgovori obavezama iz sljedeće, naprednije faze procesa pristupanja.

Naravno, tu se lista ne završava. Nastavićemo da intenzivnije i u većoj mjeri privlačimo sredstva iz EU fondova, ojačaćemo saradnju sa civilnim sektorom kroz redovne konsultacijei nastaviti uspješnu saradnju sa svim političkim partnerima i granama vlasti, kako bi, kako smo više puta ponovili, tokom mandata ove Vlade uveli Crnu Goru u Evropsku uniju.

CdM: Ima li Crna Gora pregovaračku strukturu koja je sposobna da odradi ono što su veoma kompleksni zadaci na putu ka članstvu u EU? Kako su se godine bez glavnog pregovarača odrazile ne integracioni put?

GORČEVIĆ: Uz imenovanje Glavnog pregovarača i personalno unapređenje pregovaračke strukture, kroz uključivanje pojedinaca u radne grupe, prevashodno iz civilnog sektora i akademske zajednice, vjerujem da ćemo u kratkom vremenskom periodu osnažiti postojeću strukturu, ali i unaprijediti koordinaciju posla.

Naš cilj je da u pregovaračkoj strukturi zadržimo sve ljude koji posjeduju stručnost i iskustvo iz ovog procesa, ali takođe i da otvorimo vrata za pojedince iz drugih struktura, posebno NVO sektora koji imaju ekspertizu u različitim oblastima, i koji mogu doprinijeti da brže i kvalitetnije ispunjavamo preostale obaveze.

Nefunkcionalnost institucija koju smo imali u prethodnom periodu u značajnoj mjeri se odrazila na sprovođenje obaveza i usporavanje našeg evropskog puta.

To više ne smijemo i nećemo dozvoliti. Sa pozicije ministarke za evropske poslove, insistiraću na dijalogu i saradnji sa svima – lokalnim samoupravama, civilnim sektorom, akademskom i poslovnom zajednicom, jer vjerujem da smo u ovom poslu svi na istom zadatku i da samo udruženim snagama možemo uspješno okončati pregovarački proces i pridružiti se EU.

Evropski partneri ukazuju na izazove

CdM: Iz dosadašnje komunikacije sa našim najvažnijim međunarodnim partnerima, šta nam najviše zamjeraju? Na kojim poljima smo slabi?

GORČEVIĆ: Osim snažne podrške, naši evropski i međunarodni parneri nam ukazuju i na izazove, te u kontinuitetu pružaju stručnu i finansijsku podršku u pravcu njihovog prevazilaženja. Sve ocjene i preporuke koje dobijamo, na neki način su sublimirane u godišnjem Izvještaju EK.

U tom dokumentu su identifikovani, kako rezultati, tako i najvažniji izazovi s kojima se suočavamo, sagledani kroz prizmu naših evropskih partnera. Naravno, sa tim ocjenama smo saglasni i mi u Vladi i Ministarstvu evropskih poslova i one nam služe kao polazna osnova za planiranje obaveza u narednom periodu.

Svakako da su najveći izazovi i zahtjevi u oblasti vladavine prava, primarno u oblasti pravosuđa. Međutim, početni veoma značajni iskoraci na ovom polju, ulivaju mi nadu da ćemo u narednom periodu uspjeti da sprovedemo potrebne reforme u poglavljima 23 i 24, čime ćemo otvoriti prostor za prelazak u završnu fazu i postepeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

CdM: Da li Vi i Vaš tim imate plan, neku mapu puta, sa listom jasnih koraka kako da 2027. postanemo članica EU? Ako imate, možete li reći koji su to konkretni koraci?

GORČEVIĆ: Cilj ove Vlade i Ministarstva evropskih poslova je da do kraja mandata osiguramo da Crna Gora ispuni sve obaveze i bude spremna za članstvo. U tom dijelu, mi ćemo se maksimalno truditi da, sve što je do nas i uradimo kako bi taj cilj ostvarili.

Na toj liniji, radićemo na intenziviranju reformi u svim oblastima, a posebno na polju vladavine prava gdje moramo isporučiti vidljive rezultate koji će otvoriti prostor za privremeno zatvaranje ostalih pregovaračakih poglavlja.

Naši planovi za ovu godinu su u ovom trenutku usmjereni u nekoliko pravca.

Prvi obuhvata izradu i sprovođenje Akcionog plana za ispunjenje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije, gdje imamo ambiciozne ali realne rokove kako bismo do narednog izvještaja realizovali što više preostalih obaveza, posebno u oblasti vladavine prava.

Drugi pravac se odnosi na reformske aktivnosti koje treba da nam omoguće povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kao što znate, Vlada je pripremila i Evropskoj komisiji predložila Reformsku agendu koja sadrži konkretne mjere u tri prioritetne oblasti: poslovni ambijent, digitalizacija i inovacije i energetika, kao i u oblastima vladavine prava i reforme javne uprave, koje su od posebnog značaja za proces pristupanja EU.

Paralelno sa realizacijom ovih planova, naš treći cilj je da unaprijedimo administrativne kapacitete, kako unutar Ministarstva evropskih poslova, tako i ostalih resora i pregovaračke strukture. U tom dijelu nam je posebno važna ekspertska podrška EK i država članica.

Članstvo u EU će osigurati bolje standarde i viši kvalitet života našim građanima

CdM: Koliko od geopolitike zavisi da li ćemo biti prva naredna članica EU? Koliko je država članica EU protiv proširenja? Koje su to države?

GORČEVIĆ: Iako je odluka o pristupanju u krajnjem politička odluka, ipak se evropske integracije, primarno, smatraju domaćim, odnosno unutrašnjim pitanjem ili zadatkom jedne države.

Članstvo u EU jeste ključno vanjskopolitičko opredjeljenje ove Vlade, ali ne zbog pukog članstva nego zato što će, kako put do članstva, a još više samo članstvo osigurati bolje standarde i viši kvalitet života našim građanima.

Upravo iz tog razloga, kako kažu naši evropski partneri, lopta je našem dvorištu i od nas se očekuje da uspješno odradimo domaći zadatak. Nakon što mi pokažemo rezultate i kroz njih demonstriramo zrelost i spremnost za članstvo, mislim da ni nagrada u vidu pristupanja EU neće izostati.

Dakle, mislim da je u ovom trenutku, od spekulisanja sa datumom, mnogo važnije da svi prionemo na posao i odradimo što je moguće više i bolje na našem zajedničkom evropskom putu.

CdM: Umije li Crna Gora da uzme novac koji nam EU kroz razne programe omogućava? Imamo li kadrove koji umiju da pišu projekte ili nam trebaju kadrovi sa strane koji će to raditi ili eventualno obučiti naše kadrove, a kako se ne bi dešavalo da nam se novac “nudi za brojne i važne projekte, ali mi to ne umijemo da iskoristimo jer su nam projekti nedovršeni”?

GORČEVIĆ: Crna Gora kontinuirano radi na jačanju kapaciteta i osnaživanju ekspertize kadra koji se bavi sprovođenjem EU fondova, između ostalog, kroz sprovođenje nacionalne politike zadržavanje kadra, koja se sprovodi od 2019. godine. Svakako, sa dolaskom IPA III perspektive i uvođenjem novih obaveza kojima se Crna Gora značajno približava praksi koja je zastupljena u državama članicama EU, potrebno je ulagati dodatne napore u zapošljavanju novog kadra i razvijanju njihove ekspertize. Samim tim, cilj nam je da jačamo kapacitete zaposlenih, kako kvantitativno, tako i kvalitativno, u cilju usvajanja najboljih EU praksi kroz obuke koje nude kolege iz država članica, da bi nacionalni kadrovi ove prakse mogli dalje da prenose i dijele sa drugim kolegama.

U cilju dodatnog jačanja kadrovskih kapaciteta Crna Gora je u decembru 2023. godine dostavila Evropskoj Komisiji predlog za odobravanje šest dugoročnih eksperata koji bi pružili podršku radi budućeg korišćenja sredstava odobrenih kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

Podrška se odnosi na pripremu za korišćenje strukturnih fondova, ispunjavanje mjerila iz pregovaračkih poglavlja 3, 5 i 27, pripremu projektnih predloga za infrastrukturne projekte iz oblasti obrazovanja, kao i reformu javne uprave i digitalizaciju. Uz podršku koja se odobrava za pripremu tehničke dokumentacije kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, konstantno se radi na unapređenju postojećih kapaciteta i unapređenju atraktivnosti poslova koji se tiču EU integracija i korišćenje bespovratne podrške.