Naši građani za sada nijesu osjetili posljedice ekonomske krize zato što ih je na svojim plećima amortizovala Elektroprivreda, rekli su predstavnici državnih elektroenergetskih kompanija na panelu ,,Crna Gora i energetska kriza – izazovi i mogućnosti“, koji je organizovala Evropska kuća. Nijesu mogli da precizirajui koliko će to koštati EPCG, ali su kazali da je neophodno graditi nove izvore električne energije.

– Treba vrlo intenzivno investirati na prvom mjestu obnovljive izvore energije. Ukoliko je moguće to treba da gradi EPCG državnim novcem ili kreditom, a ne da pravi koncesione aranžmane – poručio je redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Gojko Joksimović.

Koordinator za ekonomsko-finansijske analize EPCG Vasilije Savović nije mogao da odgovori na pitanje Pobjede sa kakvim će finansijskim rezultatom EPCG završiti ovu godinu.

– Ne mogu, a nemam ni mandat da govorim o projekcijama finansijskog rezultata na nivou godine. Vrlo je nepovoljna hidrološka situacija, a u akumulacijama imamo nekih 170 gigavatsati, što je daleko ispod bilansa. Nadamo se da će što prije izvoz struje biti aktivan – kazao je Savović.

Na potpitanje Pobjede da li je realno da na kraju godine EPCG zabilježi rekordni profit od 50 miliona eura, Savović je odgovorio da to nije realno.

– Moje lično mišljenje je da profit od 50 miliona eura s obzirom da smo zakoračili u novembar nije realan, a šta je realno ćemo tek vidjeti – rekao je Savović.

EPCG je u prvih osam mjeseci imala minus od 60,9 miliona eura, a uprava je Vladu krajem septembra informisala da će do kraja godine imati profit od 51,4 miliona eura, ako bude dovoljno kiše.

Savović je podsjetio da EPCG ima značajne manjkove u proizvodnji električne energije u drugom i trećem kvartalu.

– Na proljeće je cijena megavatsata na tržištu iznosila više stotina eura, u avgustu je dostizala i do 800 eura, a sad je,,hlađenje“ na tržištu, pa je trenutno cijena 150 do 200 eura – rekao je Savović.

On je podsjetio i na ranije poruke iz menadžmenta EPCG da cijena struje neće biti uvećana naredne godine.

Savović je istakao da nije dovoljno ulagati samo u obnovljive izvore na bazi vjetra i sunca.

– To ne rješava naše probleme kao zajednice, jer se radi o jako promjenljivim izvorima energije, koje je teško bilansirati – istakao je Savović i naglasio da neprekidno raste potrošnja domaćinstava.

– Trenutno smo u tržišno apsurdnoj situaciji kad nastojimo uvjeriti građane da ne povećavaju potrošnju električne energije da ne bi dodatno opterećivali sistem, ali je to nemoguće kad je to najjeftiniji energent – upozorio je Savović.

Rukovodilac sektora za ICT i razvoj CEDIS-a Goran Kovačević naveo je da se energetska kriza prelila i na tu kompaniju, koja je u obavezi da nabavlja struju na tržištu za pokrivanje gubitaka na mreži.

– Kada je došlo do poremećaja na tržištu električne energije ti iznosi su višestruko se uvećali u odnosu na ono što je Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti odobrila CEDIS-u. Ono što CEDIS može da uradi i da doprinese sebi u smislu poslovanja, a i u pogledu obaveza koje ima je da se obračunava sa gubicima na mreži i da na taj način pokuša da ublaži taj finansijski momenat koji ga prati u ovom periodu – kazao je Kovačević.

Ugrađen svaki šesti planirani megavat

Portparolka EPCG Solar gradnje Iva Čukić-Šoškić saopštila je da projekat Solari 3000 plus i Solari 500 plus ima za cilj da se ugrade solarne elektrane od ukupne vrijednosti od 30 megavata (MW) instalisane snage.

– Do sada je ugrađeno skoro pet megavata, ali smo od kraja juna do septembra ugradili svega jedan megavat zbog administrativnih poteškoća, tako da smo sad krenuli brže – rekla je Čukić-Šoškić i dodala da je na terenu svakodnevno 300 od 500 zaposlenih montera u toj firmi.

Najavila je krajem godine projekat 5000 plus, a na jesen naredne godine 10000 plus.