Nemamo dovoljno političara koji bi stavili nacionalni iznad ličnog interesa

    3 meseca pre 247 pregleda Izvor: dnevno.me

Crna Gora nedavno je dobila novu Vladu, a funkcioneri koji su razriješeni, a nijesu se odrekli naknade, primaće narednih 12 mjeseci naknadu koja im sleduje po zakonu. Posljednji dostupni podaci pokazuju da se iz budžeta izdvaja na godišnjem nivou na ime naknada za bivše funkcionere blizu dva i po miliona eura.

Centar za građansko obrazovanje nedavno je ponovo dostavio Inicijativu za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima članovima novog skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Inicijativom se predlažu izmjene postojećih zakonskih rješenja u pogledu trajanja perioda primanja funkcionerskih naknada, kako bi se ono skratilo sa sadašnjih godinu dana na tri mjeseca, a predloženo je i ukidanje mogućnosti produženja isplate naknade do jedne godine, ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju.

CGO je predložio i izmjene  u dijelu iznosa ove naknade, odnosno da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije to bude ograničeno na iznos u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori.

Politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za portal Dnevno smatra da Crna Gora nema demokratski potencijal u partijama, kao ni političare koji bi nacionalni interes i lično dobro stavili iznad ličnog interesa, te da će i ta inicijativa biti samo jedna u nizu nevladinih organizacija koja neće naići na razumijevanje i odobravanje nadležnih institucija i političara.

„Jako mnogo smijenjenih funkcionera i smjena Vlade predstavlja veliko opterećenje po institucionalni sistem, ali i po budžet Crne Gore. Nijesam sigurna da ovakav jedan predlog može da bude podržan u Skupštini Crne Gore, odnosno od naših političara i poslanika“, kazala je Đukanović.

Naša sagovornica smatra da se taj predlog neće naći ni na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore.

„Mislim da apsolutno nikome od političara ne odgovara da visina naknada, čiji korisnici mogu i oni sami biti, bude umanjena. Smatram da ovaj saziv Skupštine ne može doći do jednog takvog dogovora, pa će ovakve inicijative i dalje samo ostati predmet istraživanja nevladinih organizacija i isključivo apeli nevladinih organizacija na stvari koje bi željeli sistematski da mijenjaju i unapređuju u slučaju Crne Gore“, istakla je Đukanović.

CGO je ranije, kako je saopšteno, ohrabren izjavama pojedinih predstavnika nove parlamentarne većine, poput Zdenke Popović, potpredsjednice Skupštine i Miodraga Lakovića, predsjednika poslaničkog kluba PES-a, i njima direktno uputio inicijativu.

Đukanović navodi da je ohrabrujuće što se takve inicijative pokreću, ali ponavlja da sumnja u veću podršku.

„Smatram da ima poslanika koji bi podržali jednu ovakvu inicijativu, ali mislim da su oni u velikoj manjini. Mislim da njihove političke partije, a ni većina poslanika ne bi podržala takvu inicijativu, koja podrazumijeva smanjenje broja mjeseci ili visine naknade. Da je riječ o povećanju naknade ili povećanju dužine trajanja i njihovog trajanja, sigurna sam da bi bili složni u tom slučaju, bez obzira iz koje partije dolaze“, navela je Đukanović.

Podsjećamo, Centar za građansko obrazovanje (CGO)  krajem prošle sedmice  ponovo je dostavio inicijativu za izmjenu dva zakona Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

CGO je tu inicijativu uputio i u februaru 2022. prethodnom sazivu Skupštine, ali je njihov prijedlog ignorisan.

U CGO-u smatraju da su predložene izmjene spoj dobrih zakonskih rješenja zemalja regiona, koja su usklađena sa realnim mogućnostima Crne Gore u pogledu izdvajanja sredstava za tu vrstu naknada.

„Odnos novog skupštinskog sastava prema inicijativi daće indikaciju da li se neke loše prakse namjeravaju mijenjati, ili se partijski interesi nastavljaju stavljati ispred javnog interesa“, naveli su iz te NVO.

Iz CGO su ukazali da u kontinuitetu ukazuju na loše zakonsko rješenje kojim se uređuje pravo funkcionera na primanje naknade godinu po prestanku funkcije, a koje propisuje član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

„Naime, tom normom se favorizuju javni funkcioneri u odnosu na ostale zaposlene u državi, a česte su i njene zloupotrebe za hranjenje partijske infrastrukture i na štetu javnog interesa“, kazali su iz te NVO.

Oni su naveli da je Crna Gora, u tom dijelu, izdašnija i od mnogo razvijenih i bogatijih država.

Iz CGO su saopštili i da način na koji se stiče to pravo, a koje ne podliježe nikakvim ograničenjima u pogledu ostvarivanja, ne poznaju drugi pravni sistemi.

Naknadu po prestanku funkcije trenutno (narednih godinu) prima pet ministara bivše Vlade i 32 poslanika prethodnog saziva Skupštine Crne Gore.

Ovi zahtjevi usvojeni su prošlog mjeseca za funkcionersku naknadu bivših ministara finansija Aleksandra Damjanovića, prosvjete Miomira Vojinovića, sporta i mladih Vasilija Laloševića, kulture i medija Maše Vlaović i ministra bez portfelja Zorana Miljanića.

Bivši poslanici koji primaju naknadu po prestanku funkcije su: Nikola Bajčetić, Dragan Vukić, Bogdan Božović, Danijela Đurović, Maksim Vučinić, Dragan Bojović, Dejan Đurović, Janko Milatović i Nataša Jevrić.

Naknadu će primati i Ivan Brajović, Dragica Anđelić, Suzana Pribilović, Predrag Sekulić, Predrag Bošković, Mevludin Nuhodžić, Daliborka Pejović, Vesna Pavićević, Duško Marković, Dragica Sekulić, Andrija Popović, Miomir Mugoša, Albin Ćeman.

Na spisku za naknadu su i Petar Ivanović, Marko Milačić, Suada Zoronjić, Jovanka Bogavac, Valentina Minić, Branimir Gvozdenović, Miloš Nikolić, Nela Savković Vukčević, Branka Bošnjak, Vladan Raičević i Tamara Vujović.