Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko očekuje da bi Crna Gora, nakon godina zastoja, konačno mogla dobiti završna mjerila za poglavlje 23 i da se nada da će svi politički akteri pokazati potreban nivo političke zrelosti kako ne bi propustili ovu šansu koju nam Evropska unija daje.

Ona je u intervjuu za „Dan“ istakla da „flertovanje“ Spajića sa više političkih subjekata ne donosi dugoročnu političku stabilnost, ali mu osigurava kooperativnost sa svim političkim partijama, izuzev URA.

– Činjenica je da je ovakvim strateškim pozicioniranjem uspio kreirati prostor koji mu otvara više potencijalnih opcija, onemogućavajući ultimatume sa bilo koje strane. Ova situacija će trajati sve dok ne donese konačnu odluku o putu kojim želi dalje voditi Crnu Goru – kaže Nenezić.

• U posljednje vrijeme svjedoci smo da ima puno optimizma kada je evropski put Crne Gore u pitanju, nakon potpunog zastoja. Ko se promijenio, Evropska unija ili Crna Gora?

Politički subjekti i njihova spremnost da se konačno bave ovim pitanjima. Crna Gora kontinuirano izražava želju za ubrzanjem ovog procesa. Oko 80% građana smatra da to treba biti prioritet i snažno podržava integraciju. Evropska unija takođe pruža značajnu podršku, posebno nakon što je Rusija započela agresiju na Ukrajinu.

Vlada premijera Abazovića nije iskoristila otvoreni prostor, niti je uspjela obezbijediti potrebnu političku podršku u parlamentu za izglasavanje ključnih imenovanja u pravosuđu. Najavljeni rezultati nisu postignuti. Međutim, trenutna parlamentarna većina, uspjela je u kratkom roku zatvoriti ova pitanja, osim izbora vrhovnog državnog tužioca. Očekujem da će i to biti riješeno u prvoj polovini naredne godine. Vjerujem da bi ovo zadovoljilo sve uslove za uspješnu Međuvladinu konferenciju u januaru, te da bi Crna Gora, nakon godina zastoja, konačno dobila završna mjerila za poglavlje 23. Nadam se da će svi politički akteri pokazati potreban nivo političke zrelosti i društvene odgovornosti, kako ne bi propustili ovu šansu zbog partikularnih političkih interesa.

• Rad nove vlade, prema mišljenjima, daje rezultate. Dio parlamentarne većine najavljuje brzu rekonstrukciju kabineta premijera Spajića. Kako to vidite?

Kada sam spomenula partikularne političke interese, mislila sam na situaciju gdje koalicija okupljena oko ZBCG uslovljava glasanje za vrhovnog državnog tužioca rekonstrukcijom Vlade, prije roka definisanog sporazumom. Ovo ne bi poslalo dobru poruku međunarodnim partnerima, jer bi ukazalo na političku nestabilnost i nedostatak fokusa na EU integracije. Takođe bi potvrdilo tezu da EU integracije nisu bitne za ovaj politički subjekt, te da su zabrinutosti inostrane, ali i dijela domaće javnosti oko uspostavljene koalicije, bile opravdane.

S druge strane, smatram da je insistiranje na rekonstrukciji godinu dana prije dogovorenog roka reakcija na zakulisne radnje i najave da bi PES, nakon procesa izglasavanja ključnih pozicija u pravosuđu, mogao potražiti koalicione partnere na drugoj strani. O tome se otvoreno govorilo i tokom posljednjih skupštinskih zasjedanja. Očigledno je da postoji visok stepen nepovjerenja među članovima sadašnje parlamentarne većine i da žele testirati spremnost PES-a da se saradnja formalizuje i na nivou izvršne vlasti. Vjerujem da ovi napori neće biti uspješni. Naprotiv, mogu poslužiti premijeru Spajiću kao osnova da partnere potraži među ostalim političkim strankama.

„Flertovanje“ Spajića sa više političkih subjekata ne donosi dugoročnu političku stabilnost, ali mu osigurava kooperativnost sa svim političkim partijama, izuzev sa URA. Činjenica je da je ovakvim strateškim pozicioniranjem uspio kreirati prostor koji mu otvara više potencijalnih opcija, onemogućavajući ultimatume sa bilo koje strane. Ova situacija će trajati sve dok ne donese konačnu odluku o putu kojim želi dalje voditi Crnu Goru.

• Odmah nakon formiranja Vlade došlo je do neslaganja oko kontrole bezbjednosnog sektora. Očekujete li da on bude profesionalizovan ili ćemo i dalje gledati na njegovom čelu partijske vojnike?

Trenutna situacija u sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori karakteriše se složenim izazovima. Ti izazovi se tiču ne samo operativnih aspekata bezbjednosnih institucija već i političke dinamike koja utiče na njihov rad. Primjetno je da se nastavlja praksa direktnog političkog uticaja na imenovanja ključnih rukovodilaca, kao i da u prethodnom periodu nije uspostavljen sistem nezavisnih i osnaženih institucija koje se takvim uticajima mogu usjepšno oduprijeti.

Teško je očekivati da sektor bezbjednosti bude u potpunosti prepušten profesionalcima i oslobođen političkog uticaja. To potvrđuju disonantni tonovi između Demokrata, koji po sporazumu faktički kontrolišu ovaj sektor, uključujući i imenovanja, i ministra Milovića, ministra pravde, koji želi uticati na ove procese.

Javno postavljanje ultimatuma od strane ministra Milovića može ukazivati na podršku premijera Spajića i PES-a njegovim javno iznesenim stavovima. Na to upućuje i odsustvo reakcije premijera i drugih visokih zvaničnika pa se može zaključiti i da postoji ili taktička saglasnosti unutar PES-a, ili nedostatak volje za javno suprotstavljanje ministru.

Uz zahtjeve za ubrzanom rekonstrukcijom Vlade, ovo će biti još jedan izazov za premijera Spajića u koordiniranju interesa unutar heterogene političke strukture Vlade. Smatram da je u interesu PES-a održavanje strateške saradnje sa Demokratama, s obzirom na sličnosti u programima i biračkom tijelu. Prilikom donošenja konačne odluke, vjerujem da će prevagnuti potreba za kompromisom koji će biti zadovoljavajući za obje strane, poput dogovora da Demokrate imaju ključnu odluku oko izbora direktora Uprave policije, a PES oko izbora čelnika ANB-a.

• Usvojen je budžet i u njemu nema onog obećanog povećanja plata. Iz obećanog programa jasno je da će biti povećane minimalne penzije. „Evropa sad 2“ – šta je to?

PES je svoju političku sudbinu vezao za ekonomski program „Evropa sad 2“ i konkretna obećanja, postavivši ambiciozne rokove od jedne godine. Vjerujem da su to učinili s ciljem osiguranja veće podrške građana, nadovezujući se na uspjeh programa „Evropa sad 1“. Smatram da se već sada pokazuje da to strateški nije bio dobar politički potez, te vjerujem da bi isti rezultat postigli i da su obećanja oročili dužim rokovima, kao npr. do kraja četvorogodišnjeg mandata.

Nismo čuli jasne argumente ni od premijera Spajića, ni od PES-a, ni od bilo kojeg člana parlamentarne većine. To otvara prostor za sumnju i zabrinutost kod građana, da će, kao i mnogo puta ranije, biti izigrani. Ove sumnje može otkloniti samo premijer Spajić, koji je tokom izborne kampanje stajao iza ovih obećanja. Međutim, u odsustvu njegovog javnog obraćanja, čini se da će pitanja pokušati izbjeći skrivanjem od javnosti i podizanjem „uloga“.

Biće zanimljivo posmatrati i stavove ostalih partija unutar parlamentarne većine. Ako budu nijemo posmatrale ovu situaciju i glasale za predloge Vlade bez jasnih odgovora na brojna sporna pitanja, biće im teško izbjeći dio odgovornosti ako obećanja ne budu ispunjena.

• Popis je završen i pale su tenzije. Očekujete li da bude nervoze, prije svega, kod političara?

Odluka premijera Milojka Spajića da odloži popis, uspostavljajući dijalog sa svim relevantnim političkim strankama, nacionalnim savjetima i nevladinim organizacijama, predstavlja važan korak u jačanju demokratskog dijaloga u Crnoj Gori. Takođe, potpisivanje sporazuma prije početka popisa doprinijelo je smanjenju političkih tenzija u zemlji i stvorilo je preduslove za njegovo sprovođenje bez većih smetnji, uprkos ograničenjima na koja smo ranije upozoravali i koja su bila osnov za Monstatov zahtjev za produženje roka za završetak popisa.

Nakon završetka popisa, postoji realna mogućnost da se tenzije ponovo pojačaju. U multietničkim i politički polarizovanim društvima, kao što je Crna Gora, popis stanovništva može biti izvor tenzija, naročito ukoliko se stvori percepcija njegove politizacije ili ako rezultati budu kontroverzni. Jedan od potencijalnih izazova je neispunjavanje zahtjeva opozicije, garantovanih sporazumom, ili najave ZBCG o traženju ustavne promjene u vezi sa službenim jezikom na osnovu rezultata popisa.

Pitanje popisa nije zatvoreno

– Vjerujem da pitanje popisa nije konačno zatvoreno i da će fokus prve polovine naredne godine biti na pitanjima koja će otvoriti rezultati popisa. Uvjerenje temeljim na činjenici da veliki broj političkih subjekata opstaje upravo na ovim temama, i nije za očekivanje da se okrenu zastupanju konkretnih političkih programa koji će se dominantno temeljiti na oblastima koje doprinose napretku čitavog društva. To nije politički oportuno, jer se, nažalost, glasovi i dalje najlakše dobijaju na onim temama koje dijele, jačanjem polarizacije i zagovaranjem interesa određenih etničkih grupa, a ne čitavog društva. Dodatno, prvi podaci o broju popisanih, koji pokazuju značajan pad stanovnika u mnogim opštinama u odnosu na 2011. godinu, zabrinjavajući su i otvaraju teme o migraciji stanovnika Crne Gore i odgovornosti za to stanje. Takođe, s obzirom na nadolazeću izbornu reformu, vjerujem da će ovi podaci biti važan izvor informacija i potvrda potrebe za uređenjem registara iz kojih se dobijaju podaci za birački spisak. Podaci će pokazati da se konačno moramo suočiti sa pitanjem tačnosti biračkog spiska, i naći način da se ovo pitanje uredi u odnosu na realno stanje na terenu kako bismo konačno znali ko su oni koji zaista glasaju na izborima u Crnoj Gori – kaže Ana Nenezić.

Povećanje penzija može biti ocijenjeno kao diskriminatorsko

– Što se tiče povećanja minimalnih penzija, lično vjerujem da se radi o mjeri koja može biti ocijenjena kao diskriminatorska i osporena na Ustavnom sudu. Ipak, PES će insistirati na realizaciji ovog plana iz dva razloga. Prvi je da pokažu ispunjavanje obećanja i signaliziraju da će nastaviti u istom pravcu s ostalim obećanjima, a drugi je zato što su svjesni da će nakon ovog povećanja osigurati podršku najvećeg dijela penzionera i za sljedeće izbore. Ovaj potez bi im politički osigurao budućnost, posebno u slučaju vanrednih parlamentarnih izbora u narednoj godini – ističe Nenezić.