Nevolje majki sa troje i više djece: Dugo putovanje u Strazbur

    4 meseca pre 964 pregleda Izvor: pcnen.com

Ni nakon duže od tri godine, pred crnogorskim sudovima nije okončan niti jedan postupak protiv ukidanja naknada majkama sa troje i više djece, a mnoge od njih očekuju od nove parlementarne većine i buduće Vlade da ispravi nepravdu. (Foto: Protest majki, arhivski snimak)

Pravnici poručuju da su nadležni grubo povrijedili pravo na suđenje u razumnom roku, kao i da su selektivno okončani samo postupci protiv umanjenja, ali ne i ukidanja naknada. Dok čekaju odluku Ustavnog suda, kako bi ponovo dobile naknade ili svoja prava branile u Strazburu, mnoge majke su bez ikakvih primanja i mogućnosti da se zaposle.

Jedna od njih je i Slobodanka Nikić, majka petoro maloljetne djece, koja je sa suprugom decenijama na birou rada.

“Naknada je bila mogućnost da djeci pružimo najosnovnije stvari, kao i nada da u starosti imam neko primanje, jer penziju neću zaraditi. Garantovali su nam da je to doživotno, da nam stečeno pravo niko neće i ne može uzeti, ali poslije godinu dana postale smo ‘monstrumi’ za budžet Crne Gore…”, kaže Nikić za PCNEN.

Ona se žali da sudovi ne poštuju rokove i da su tužbe majki ostale u fiokama Vrhovnog i Ustavnog suda.

“Zakon je diskriminatoran, jer nismo majke samo mi koje imamo više od troje, već i one koje imaju jedno ili dvoje djece, ali je to tada odgovaralo vlasti koja se poigrala sa svima nama. Od nove većine očekujem da, kada za to budu stvoreni uslovi jer zatiču praznu kasu i rasulo, riješe pitanje majki koje su napustile stalni radni odnos u nadi da su osigurane do kraja života. One su najviše pogođene ukidanjem stečenog prava, jer su poslije toliko godina ostale bez kore hleba, a mogle su još raditi i steći pravo na penziju”, kaže Nikić.

Na odluke suda čekaju godinama

Demokratska Crna Gora je među rijetkim političkim partijama koje su, u postupcima protiv umanjenja ali i ukidanja naknada, majkama pružale besplatnu pravnu pomoć pisanjem žalbi, tužbi, predstavki… Iz te stranke ističu da je krajnje vrijeme da Ustavni sud otpočne sa donošenjem odluka po žalbama majki kojima je u julu 2017. godine u potpunosti obustavljena isplata naknade, kako bi zaštitu svojih prava pokušale da ostvare podnošenjem predstavke Sudu u Strazburu.

Član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović podsjeća da je država zakonom iz avgusta 2015. godine garantovala majkama da naknada po osnovu rođenja troje ili više djece predstavlja njihovo doživotno pravo.

“Izmjenama Zakona, u mjesecu februaru 2017. godine naknade su umanjene, a zatim u mjesecu julu iste godine i obustavljene, što je i bio razlog da majke pred organima uprave, a zatim pred nadležnim sudovima, pokrenu postupak za zaštitu svojih prava”, kaže Gošović.

On tvrdi da su zakonom utvrđeni rokovi za odlučivanje po zahtjevima i žalbama majki grubo kršeni Ii da nije mogao da postoji djelotvoran sistem njihove zaštite, ako se na odluke sudova, posebno Upravnog i Ustavnog, čeka godinama.

Gošović kaže da je Upravni sud obavijestio Demokrate da su, zaključno sa 6. martom, primili 7.530 tužbi korisnica naknade, dok se u radu nalazi još oko 300 predmeta. Vrhovni sud i Ustavni sud su odbili da toj stranci dostave podatke o broju primljenih predstavki majki i riješenih predmeta.

Ukidanje naknada neće proći u Strazburu

Advokat Budmir Minić za PCNEN kaže da je bilo za očekivati kako će vlast da postupa u predmetima u kojima, za razliku od umanjenja naknada, država nema izglede za uspjeh.

Država je, smatra, i ciljano sprovodila isključivo postupke za umanjenje naknada.

“Miješanje u stečena prava smanjenjem naknade bitno različito se tretira od potpunog ukidanja naknade”, kaže on.

Minić je dio majki zastupao pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u predmetima protiv umanjenja naknada.

“Evropski sud za ljudska prava nije odlučio o svim podnešenim predstavkama. Međutim, o onima o kojima je odlučivao to je uradio na način što ih je, već u fazi prethodnog ispitivanja, oglasio neprihvatljivim. Takve odluke ne sadrže obrazloženja. Međutim, poznavaocima prakse tog suda u primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima je poznato da je Sud ocijenio da je umanjenjem ipak očuvana suština stečenog prava i i da je jasan, srazmjeran i opravdan odnos između samog pojedinačnog ograničenja i opšteg/javnog cilja koji se tim ograničenjem postiže”, kaže Minić.

Minić tvrdi da je vlast računala da tim ishodima u postupcima umanjenja naknada obeshrabri korisnice naknada i u postupcima ukidanja.

“Znali smo da će, nakon početnog nesnalaženja, država dokazati da je ta vrsta intervencije u stečena prava bila neophodna u interesu održanja finansijske stabilnosti države i da će zadovoljiti sva tri kriterijuma Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu: legitimno miješanje, na legalan način i srazmjerno legitimnom cilju. Više puta smo do sada ukazali da enormno prezaduženoj državi nije bilo naročito teško da dokaže legitimitet nastojanja da smanjenjem naknada nastoji da očuva ugroženu finansijsku stabilnost države, da su preduzete mjere (smanjenja naknada) srazmjerne tom legitimnom cilju i da su sprovedene u zakonitom postupku”.

Minić poručuje da je stečeno pravo korisnica naknade za rođenje troje ili više djece garantovano članom 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji je stupio na snagu 1954. godine, a čija neposredna primjena ima prioritet u odnosu na domaće zakonodavstvo.

Polovina majki na birou, mnoge diskriminisane

Pravo na naknadu prije pet godina ostvarila je 22.051 majka. Žene sa troje djece i 25 godina staža, kao i one koje su rodile najmanje četvoro i radile 15 godina, primale su naknadu od 336 eura. Majke koje su 15 godina bile na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje i imaju najmanje troje djece, primale su po 192 eura. Naknade su potom umanjene, a onda i ukinute, da bi se zatim određenim kategorijama ipak priznalo pravo na umanjenu naknadu na oročen period, u iznosu od 264 i 192 eura.

Gošović kaže da je 12.981 majka, koja je naknadu stekla na osnovu vremena provedenog na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, izgubila ovo pravo i da su vraćene na biro rada. Takvo rješenje, tvrdi, za njih je duboko nehumano, jer većina njih nije mogla da ostvari naknadu po osnovu nezaposlenosti, socijalna davanja, a nisu ni ispunjavale uslov za penziju.

Za dio žena, njih 4.761, ukinuto je pravo na naknadu i utvrđeno im pravo da mogu ponovo da nastave korišćenje penzije.

“I na kraju, zakonom je na poseban način uređeno pravo na naknadu za 4.309 majki koje su raskinule radni odnos radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu. U pogledu njihovih prava, zakon nije ispoštovao ni pravno stanovište Ustavnog suda, jer su dovedene u po njih nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju, od one u kojoj su bile kada su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj radni odnos na neodređeno vrijeme”, kaže Gošović.

On navodi da se ovim zakonom majkama koje su navršile 61 godinu života ukida pravo na naknadu, i na taj za njih krajnje neprihvatljiv način primoravaju da ostvare pravo na starosnu penziju, bez obzira na činjenicu da bi prava po osnovu rada, da su ostale u radnom odnosu mogle ostvarivati do 67 godine života.

“Za pojedine kategorije majki, s obzirom na godine njihovog života, pravo na korišćenje naknade, ograničeno je na vremenski period od pet godina, odnosno tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Radi se majkama koje su prije prelaska na doživotnu mjesečnu naknadu zasnovale radni odnos na neodređeno vrijeme, da bi nakon isteka navedenog perioda ostale bez igdje ičega”.

Naknadno, na inicijativu Demokrata, učešće u postupku za ostvarivanje prava na naknadu po ovom zakonu omogućeno je i majkama kojima je zbog prava na naknadu prestao radni odnos na određeno vrijeme, kao i majkama koje su prestale da obavljaju preduzetničku ili poljoprivrednu djelatnost”.

Gošović zaključuje da su, bez svoje krivice, za ovo pravo uskraćene majke kojima poslodavac za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nije uplatio doprinose za penzijsko osiguranje, kao ni majke kojima je radni odnos prestao nakon 6. avgusta 2015. godine zbog uvedenog stečaja kod poslodavca.

“Sada se isplata naknade vrši majkama kojima je to pravo u mjesecu julu 2017. godine odobreno na vremenski period od pet godina. Nakon isteka tog perioda, u 2022. godini i toj kategoriji korisnica prestaće isplata naknade po osnovu rođenja troje ili više djece”, kaže Gošović.

Bivša vlast bila nijema za predloge kolega

Poslanica u prethodnom sazivu Skupštine Željka Savković smatra da je usvajanje zakona o majkama donijelo koliko-toliko mir u mnogim porodicama Crne Gore, a da je smanjenje i ukidanje naknada bilo veliki stres za 22.051 majku i njihove porodice.

“Jako loš socioekonomski status mnogih porodica, je ulaskom naknada u njihove domove unio malo radosti, spokoja, koliko ga može donijeti visina tih naknada. Malo se lakše disalo, znajući da će ipak do kraja života njihovih majki imati siguran priliv tog novca u kući. Pogotovo je velika nada i osjećaj sigurnosti bio u porodicama u kojim je to bilo jedino primanje. Sigurnost žena koje nijesu nikada imale neko primanje je bila neprocjenjiva”, kaže Savković, koja je i sama bila korisnica naknade I protestovala sa brojnim ženama zbog umanjenja, potom i ukidanja ovog prava.

Bivši poslanik Aleksandar Damjanović, koji je prije više od pet godina predložio takozvani zakon o majkama, kaže da je sa koleginicom Savković prije nekoliko mjeseci predložio izmjene i dopune Zakona o izvršenju presude Ustavnog suda. Time su htjeli da majkama kojima je istekao rok iz važećeg zakona za primanje naknada produže rok do sticanja uslova za penziju.

“Nažalost, tadašnja parlamentarna većina nije htjela da stavi na dnevni red niti da raspravlja o tom Zakonu, a mediji nisu obratili pažnju na to, sem što smo koleginica i ja usamljeni o tome govorili u više navrata u Skupštini”, kaže Damjanović

Savković za PCNEN kaže da je otrgnuti doživotno stečenu  sigurnost iz ruku majki, koje su dale toliko građana ovoj državi, najgori mogući čin tridesetogodišnje vlasti.

“Očekujem da će nova Vlada ispraviti nepravdu prema majkama, jer odlično novi saziv Skupštine zna da stečeno pravo ne može biti oduzeto. Upravo su oni davali podršku majkama na protestima koji su trajali tri i po godine. Znaju odlično da su potpisali inicijativu da će vratiti majkama stečeno pravo ako preuzmu vlast.  Vjerujemo da će za razliku od prethodne Vlade, nova Vlada ispoštovati član 147 Ustava Crne Gore i vratiti naknade za svih 22 051 majku koliko ih je koristilo ovu naknadu. Nažalost, neke nijesu više među živima. Daćemo prostora novoj Vladi, i pratićemo. I biti istrajne u našoj borbi ako nam se ne vrati Ustavom zagarantovano stečeno pravo”, zaključuje Savković.

Najnovije vijesti

Preminuo Jevrem Brković

24. januara 2021. 21:00

Najčitanije

Pogledajte rezultate glasanje po opštinama

31. avgusta 2020. 13708 pregleda

Pljevaljska „vještica u magli“

20. decembra 2020. 8047 pregleda

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27. marta 2020. 7220 pregleda

Pljevlja u doba Korone 19.03.2020. (VIDEO)

19. januara 2021. 6780 pregleda

Na Jabuci “pali” šverceri narkotika

15. jula 2019. 6560 pregleda
%d bloggers like this: