Da divlje svinje i ostala divljač nanose štetu seoskom stanovništvu i u zimskom periodu može se vidjeti u selima u podnožju planine Kovač. Divlje svinje pričinjavaju štete prekopavanjem livada u većini pljevaljskih sela, a zečevi i srne pričinjavaju štete samo u onim selima u kojima se uzgaja voće. Jedno od najpoznatih pljevaljskih sela kada je u pitanju voćarstvo je Poblaće. U ovom selu poslednjih godina se uspješno razvija uzgoj maline i pitome borovnice, a kada je u pitanju uzgoj šljive, jabuke, kruške i oraha Poblaće je po tome već odavno poznato, a sada je poznato i po sve većem prisustvu zečeva i srna.

– Srne se najčešće pojavljuju tamo gdje su zasadi pitome borovnice, ali one ipak najmanje nanose štetu. Srne dolaze kako bi pasle preostalu travu ili sa prvim danima proljeća kako bi pasle mladu zelenu travu. Zečevi često nanose veću štetu jer gule koru sa stabala voćki, najviše vole koru stabla jabuke. Koliko se god potrudite da zaštitite stablo, zec dođe do kore – kaže predsjednik Mjesne zajednice Poblaće Goran Laković uz objašnjenje da najviše štete nanose divlje svinje, koje se pojavljuju na livadama, njivama i malinjacima. U potrazi za hranom divlje svinje prekopavaju zemljište, vade korijenje i jedu, a nakon njihovog boravka i prekopavanja, livade je nemoguće pokositi.

– Ne možete da povjerujete da su na pojedinim livadama boravile divlje svinje jer prostor koje su uništile izgleda kao da je neko plugom orao zemljište. U poslednje vrijeme divlje svinje prekopavaju livade i kada su pod snijegom – priča Laković.

Identična situacija je i na južnim padinama planine Kovač o čemu svjedoči predsjednik Mjesne zajenice Potkovač Vasilije Drobnjak. On kaže da je veliki problem to što divljih svinja ima mnogo i što se stvara utisak da krda ovih štetočina pojedine livade ne napuštaju ni danju ni noću.

– Livade koje su okružene šumom su bukvalno preorane. Slična je situacija i kada su u pitanju voćnjaci – tvrdi Drobnjak.

On navodi da se divlje svinje slobodno kreću i da dolaze sasvim blizu kuća, posebno onih u kojima niko ne živi.

– U nekim selima u kojima nema mnogo stanovnika, divlje svinje su kopale praktično pored kućnog praga. Naravno, u tim kućama niko ne živi – kaže Drobnjak i pojašnjava da su štete velike, ali mnoge od tih preoranih livade već duži vremenski period se ne obrađuju.

Lovna sezona na štetočine već završena

Lovna sezona u Crnoj Gori počinje u prvoj nedjelji oktobra, a završava se krajem januara. Lov na zeca je okončan još krajem decembra, dok je lov na divlje svinje bio dozvoljen i u januaru. Kada su u pitanju štetočine, kao što su lisica, vuk i šakal, u pljevaljskom kraju je dozvoljen lov i u februaru. Lov na štetočine se strogo kontroliše i moguć je samo kroz organizovanje hajki.

U Lovačkom društvu Pljevlja nijesmo mogli saznati koliko je divljih svinja ustrijeljeno tokom lovne sezone, ali su obećali da će kada se izvrši obrada podataka o tome obavijestiti javnost. Prema planu, za već proteklu lovnu sezonu, lovcima je bilo odobreno da ustrijele do 200 divljih svinja.