Prema pravosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici bivšoj pomoćnici direktora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”Dragani Radunović, koju je 2022. smijenila bivša direktorka te škole Biljana Vučurović, treba da bude isplaćeno oko 14.000 eura na ime izgubljenih zarada, jer je sud utvrdio da je nezakonito razriješena.

Ukoliko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ne obezbijedi novac za isplatu dosuđenih potraživanja bivšoj pomoćnici direktora  račun podgoričke Gimnazije mogao bi biti blokiran.

Direktor Gimnazije Zoran Pejović potvrdio je Vijestima da je škola upoznata sa presudom podgoričkog Osnovnog suda od 4. avgusta ove godine: ,,Istina je da je bivšoj pomoćnici, Dragani Radunović, sud odredio nadoknadu u iznosu koji pominjete i još troškove postupka koji iznose 1.178 eura. Spor je u toku i sa drugom bivšom pomoćnicom, Biljanom Đurišić, gdje iznos može biti neznatno manji. Na presuđeni iznos nijesmo uložili žalbu. Nadam se da su rokovi izvršenja dovoljni da sa MPNI iskomuniciramo i obezbijedimo pomoć u izvršavanju obaveze, jer bi se našli u teškoj situaciji”, kazao je profesor Pejović.

Viši sud je početkom ove godine donio presudi prema kojoj je i druga bivša pomoćnica Biljana Đurišić nezakonito razriješena.I Đurišić je smijenjena u aprilu 2022. godine iako su joj do kraja angažmana po ugovoru bile ostale još dvije godine. Ona je tu dužnost obavljala u periodu dok je direktorica Gimnazije bila Zoja Bojanić-Lalović, sadašnja poslanica DPS-a.

Vučurović, koja je razriješena polovinom januara ove godine, ranije je saopštavala da su dvije pomoćnice zakonito razriješene te funkcije.U slučaju Đurišić, aktuelna savjetnica predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, saopštila je da ona ,,nije razriješena sa mjesta pomoćnice protivno odredbama Zakona o radu niti protivno odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju”.

Ukoliko Ministarstvo pomogne Gimnaziji i plati dosuđena potraživanja to neće biti prvi put.

U junu ove godine direktoru jedne osnovne škole u Beranama isplaćeno je skoro 20.000 eura jer je dokazao na sudu da ga je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić smijenila mimo zakona, saopštio je Pobjedi njegov advokat Mihailo Volkov koji brani više od sto razriješenih direktora. Advokat je pojasnio da je za mjesec i po dana dobio petnaestak pravosnažnih presuda, među kojima je ova sa najvećim iznosom. Skoro dvije trećine predmeta koji se tiču smijenjenih direktora su okončane, prema riječima Volkova, i to sve – u njihovu korist. Svaki smijenjeni direktor bez problema na sudu dokazuje da je 2021. godine ostao bez funkcije mimo zakona.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je u aprilu ove godine rečeno su dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dokumentaciju u vezi sa nezakonitim smjenama direktora vaspitno-obrazovnih ustanova tokom 2021. godine u mandatu bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić. Taj resor je do sada isplatio više od 400.000 eura po tom osnovu, kazala je tada ministarka Anđela Jakšić-Stojanović.

Ona je u aprilu kazala da je do tada okončano 139 sporova i da su u svim slučajevima donijete pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva iz 2021. poništena kao nezakonita.

,,U vezi sa tužbama radi naknade materijalne štete, okončano je 38 postupaka pravosnažno. Ukupan iznos iznosi 392.312eura. U 2023. isplaćeno je 119.325 eura, u 2024. – 222.043 eura, a u ovoj godini 50.943 eura. Po osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.000 eura. Svu evidenciju vodi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo”, kazala je Jakšić Stojanović.

S tužbom ne ide tako lako kao sa odštetama. Naime, početkom jula u Osnovnom sudu u Podgorici odloženo je suđenje bivšoj ministarki Bratić. Vještak ekonomsko-finansijske struke Srđan Pupovac procijenio je da je zbog nezakonitih smjena direktora škola u mandatu bivše ministarke prosvjete budžetu nanesena šteta od samo 27.000 eura sa kamatom.Sud je donio rješenje o odlaganju ročišta, odlučeno da se pozove vještak kako bi pojasnio nalaz.Riječ je o predmetu u kojem je podnijeta prva regresna tužba protiv Bratić, a u koji je uključeno oko 30 bivših direktora škola.

Nezakonite smjene dešavale su se i na najvišem nivou izvršne vlasti. Tako je Vlada u julu prošle godine morala da postupi po presudi Upravnog suda i Zorana Brđanina vratila na mjesto direktora Uprave policije.

Brđanin je na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, izabran je putem konkursa za direktora policije 2021.Prvi put je smijenjen u martu 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.Od tada su donijete tri odluke o njegovoj smjeni koje je Upravni sud proglašavao nezakonitim. I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da odluka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada.

Spajićeva Vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine je, poštujući odluku suda, vratila Brađanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila. Nakon sudskih presuda i povratka na ćelo Uprave policije, Brđanin je u decembru prošle godine podnio ostavku.

Da je pravda spora, potvrdila je i nedavna odluka Višeg suda u Podgorici kojoj je potvrđena presuda Osnovnog suda u Podgorici iz 2019. godine, kojom je poništena kao nezakonita odluka Skupštine o razrješenju Irene Radović sa dužnosti viceguvernerke Centralne banke. Odluka o razrješenju Radović pravosnažno je poništena nakon više od sedam godina trajanja postupka pred sudovima.

Aktuelna guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović, saopštila je da je srećna što je došao dan kada konačno može da obavijesti javnost da je dobila sudsku odluku kojom se potvrđuje da je 2018. godine, nezakonito razriješena sa funkcije viceguvernerke, od strane Skupštine Crne Gore, a na osnovu nezakonitog predloga Savjeta Centralne banke Crne Gore.

Prema njenim riječima, presuda Višeg suda u Podgorici jasno pokazuje da institucije moraju postupati u skladu sa zakonom i da nijedna odluka, posebno ako zadire u ljudska prava i narušava nečiji ugled i dostojanstvo, ne smije biti donijeta proizvoljno i bez mogućnosti da se čuje druga strana.

Ne bi smjelo, ali se dešava.