Nezaposlenost je i dalje jedan od gorućih problema u Crnoj Gori na koji država još nije dala adekvatan odgovor. Da je to tako potvrđuju i sami zvanični podaci i izjave nezaposlenih. Prema podacima iz Zavoda iz zapošljavanje (ZZCG), dostavljenih portalu „Dan“, na evidenciji nezaposlenih je 53.781 lice, od kojih 10.715 starijih od 55 godina, dok su 6.893 visokoškolca, a sa diplomom srednje škole ih je 27.312.

Podaci pokazuju da je 2019. godine na evidenciji nezaposlenih bilo 33.662 lica, a u istom periodu 2020. godine 43.232 lica,što ukazuje na evidentar rast nezaposlenih.Majke sa djecom najteže do posla

U Zavodu za zapošljavanje kažu da prate kretanja na tržištu rada, potrebe i ponudu radne snage.

– Na taj način je i uočeno da kategorija majki sa djecom predškolskog uzrasta najteže dobija šansu za zaposlenje, i najčešće gubi posao. U doba pandemije korona virusa, prvo su na udaru bile osobe iz ove kategorije, jer su im poslodavci davali otkaz, uz izgovor da su za to krivi promijenjeni uslovi poslovanja. Zato je i nastao projekat nazvan „Aktivacija žena“– kažu u Zavodu.

U Zavodu za zapošljavanje uvjeravaju da u okviru redovnih aktivnosti kontinuirano realizuju brojne programe aktivne politike zapošljavanja, kojima je cilj podsticanje zapošljavanja građana, odnosno smanjenje nezaposlenosti.

– Prioritetne grupe su mladi, žene, dugoročno nezaposleni i druge posebno osjetljive grupe.
Rast nezaposlenosti u 2021. godini zaustavljen je krajem maja kada se na evidenciji Zavoda nezaposlenih nalazilo 56.698 lica. Pad nezaposlenosti je, nakon prilično uspješne turističke sezone, nastavljen i na evidenciji se trenutno nalazi 53.781 lice. U cilju lakšeg pronalaska posla nedavno je počela je realizacija programa aktivne politike zapošljavanja usmjerenih na povećanje zapošljivosti i pomoć privredi, tvrde u Zavodu.

Uskladiti tržište rada i obrazovanje

Sindikalac Veselin Vujanović ocjenjuje da je pandemija korona dosta uticala na rast nezaposlenosti, te upozorio da država još nema adekvatnu strategiju usklađenosti tržišta rada sa obrazovanjem.

– Takođe pod hitno bi trebalo vratiti kategoriju dokupa radnog staža jer na evidenciji ima dosta lica kojima treba godina- dvije da bi stekli penziju, rekao je Vujanović.

Pohvalio je rad podgoričke Elektrotehničke škole gdje postoje zanatska odjeljena, gdje se djeca obrazuju i imaju stipendije i po završetku školovanja čeka ih posao.

Diplomirani ekonomista Marina Medojević na Birou rada u Podgorici je već 25 godina. Ona kaže da je veliki broj građana izgubio povjerenje u ZZZ tavoreći decenijama na evidenciji te ustanove, bez ikakvog pomaka u statusu.

– Mnogo nezaposlenih je prihvatilo opciju, koja im je nuđena kako bi se broj nezaposlenih zvanično smanjio (valjda da bi se pokazali kao lideri, samo ne znam čega), da se ne javljaju na biro svakih 40 dana, a da imaju zdravstveno osiguranje. Dobili su uvjerenje da neće izgubiti ništa od prava koje imaju oni koji se javljaju na ZZZ – kaže Medojevićeva.

Dodaje da su očekivanja nazaposlenih od nove vlade velika, posebno je nada bila izražena kod dugogodišnje nezaposlenih ljudi kojima je prepreka za zaposlenje bila što nijesu podržavaoci politike bivše vlasti.

– Ako imamo preko 10.000 nezaposlenih ljudi starijih od 55 godina na ZZZ, po zvaničnoj statistici, zapitajmo se kako će se oni zasposliti ako nisu imali radnog iskustva do sada ili je ono bilo svega nekoliko godina, a Vlada ne pokaže interesovnje da im pomogne, da dobiju priliku da rade.Zapita li se Vlada od čega će ti ljudi živjeti u poznim godinama svog života – upozorava Medojevićeva.

Prema podacima Biroa rada Bar u toj opštini je nezaposleno oko 2.500 građana. Lana Đikanović iz Bara kaže za „Dan“ da je prije tri godine završila državni fakultet, ali da i dalje čeka na posao u struci.

– Nisam uopšte mislila da ću ovoliko čekati pošto sam završila fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu, sa prosječnom ocjenom 8,6. Još nemam posao u struci iako je zanimanje deficitarno. Vratila sam se u rodni grad, odradila pripravnički, i evo skoro dvije godine tražim posao u struci. Očekujem da naš sistem, odnosno društvo, ima sluha ne samo za mene, već za sve mlade ljude – nada se ona.

Njena sugrađanka Maja Bojić dio mladosti je provela u inostranstvu, ali se prije nekoliko godina vratila.

– Vratila sam se kući zbog porodičnih obaveza. Po povratku naravno da nisam mogla da se zaposlim duže od nekoliko mjeseci, i to ljeti. Neki ozbiljniji poslovi su namijenjeni licima koja imaju veze u državnim preduzećima, i da pripadaju naravno vladajućoj garnituri. Moj brat ima dvoje djece, oboje su završili fakultete, ali teško da mogu naći posao. Šta da radimo, osim da razmišljamo da ih pošaljemo u inostranstvo – navodi ona.Mnogi izgubili nadu da će ikada raditi

Nezaposlenost je veliki problem i u bjelopoljskoj opštini gdje se na lokalnom Birou rada nalazi 4.701 nezaposleno lice, od čega žena 2.886 ili 61,39 odsto.

– Sa prvim i drugim stepenom stručne spreme, odnosno nekvalifikovanih i polukvalifikovanih nezaposlenih registrovano je 1.765 lica, srednjoškolaca je 2.398, sa višom stručnom spremom 49 lica, dok je visokoškolaca sa 7-1 stepenom 481 lice ili 10,23 odsto, među kojima je žena 291 – kazala je za „Dan“ načelnica bjelopoljskog Biora rada Slađana Nedović, dodajući da je na evidenciji evidentirano šest magistara i jedan doktor nauka. Nedović dodaje da je na evidenciji nezaposlenih 461 lice starosti 25 godina.

– Od 25 do 35 godina je 1.015 lica, od 35 do 45 godina 1.050 lica, od 45 do 60 godina 1.774 ili 37,73 odsto, dok je starijih od 60 godina 397 – zaključila je Nedovićeva.