Ni alkohol ni cigarete: Evo što najviše šteti našem zdravlju

    4 godine pre 967 pregleda

Napravljena je sveobuhvatna studija o hrani: koja hrana nas ubija te, zašto i što za naše zdravlje znači to što neke namirnice uopšte ne jedemo.

Ni pušenje, ni visoki krvni pritisak nijesu faktori rizika koji odnose najviše ljudskih života. Najveći uzrok smrti u svijetu je loša ishrana.

Ashkan Afshin, asistent na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu u Washingtonu kaže da ljudi najviše umiru zbog prevelikog unosa crvenog mesa, slatkih napitaka i hrane koja sadrži veliku količinu soli.

No, još više ih ubija ono što ne unose u organizam. U časopisu ‘Lancet’ objavio je rezultate analize koju je vodio 27 godina o prehrambenim navikama širom svijeta, piše CNN.

Jedna od pet smrti na globalnom nivou uzrokovana je malim unosom zdrave hrane, što znači da je u svijetu tokom 2017. godine umrlo zbog toga oko 11.000.000 ljudi. Razlog je bio unos prevelike količine soli i nedostatak unosa žitarica, voća, orašastih plodova i sjemenki, pokazalo je istraživanje.

Razlog nije bio unos previše transmasnih kisjelina, šećera i zaslađenih pića.

„Ova veliko istraživanje znači da je otkriće veoma važno za svakog bez obzira gdje živi“, rekao je Andrew Reynolds, saradnik na Univeržitetu na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u istraživanje.

Poznato je da su unos velike količine crvenog prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masne kiseline i soli veliki rizici za zdravlje, no uporedili su unos te hrane sa manjkom unosa zdravih namirnica kao što su voće, povrće, žitarice, mlijeko, kalcijum, orašasti plodovi, mahunarke, vlakna, omega-3 masne kisjeline iz morskih plodova, dobre masti iz lososa i tune i slično. Došli su do zanimljivog zaključka, a to je da su nezdrave namirnice bile na dnu ljestvice rizika u većini zemalja svijeta.

Deset miliona smrtnih slučajeva povezanih sa ishranom u 2017. godini bilo je posljedica kardiovaskularnih bolesti. Karcinom je bio uzrok za 913.000 smrti, a dijabetes tipa II za 339.000 smrti širom svijeta. Čak 66% osoba s invaliditetom u 2017. godini uzrokovanih hroničnim bolestima, bilo je posljedica tih bolesti.