Najmanje 131 bivši vladin zvaničnik, poslanik i sudija mjesečno dobija takozvane funkcionerske naknade, koje u nekim slučajevima prelaze i preko 2.000 eura.

Mjesečno se za naknade, koje se primaju godinu dana po prestanku funkcije, iz državnog budžeta odvaja najmanje 250.000 eura, odnosno tri miliona eura godišnje.

To su podaci i računica na osnovu informacija koje su dostavljene “Vijestima” iz Vlade, Skupštine i Sudskog savjeta kao odgovor na postavljena novinarska pitanja i na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Najviše naknade imaju sudije kojima je nedavno Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije jer su stekli pravo na odlazak u penziju, ali oni traži te prinadležnosti umjesto da se obrate Fondu penzijskog osiguranja, jer osporavaju zakonski osnov za penzionisanje.

Prema podacima Sudskog savjeta, dostavljenim “Vijestima” na osnovu Zakona o slobodnim pristupu informacijama, 26 sudija je ove godine steklo pravo na naknade u visini posljednje zarade.

One su u rasponu od 2.000 eura pa do 2.800 – koliko ima bivša zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Stanka Vučinić. Iznos njene naknade (u visini posljednje zarade) je sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, jer je prijavila imovinu po prestanku funkcije. Savjet “Vijestima” nije dostavio iznose naknada na koje je dao saglasnost.

Podaci Skupštine Crne Gore pokazuju da 27 bivših poslanika prima naknade, koje su od 1.445 eura (bivša poslanica Demokrata Valentina Minić) do 1.838,3 – koliko iznosi naknade Marine Jočić (Demokratski front).

I 13 bivših savjetnika predsjednika i potpredsjednika parlamenta, kao i generalni sekretar i njegovi zamjenici godinu dana do novog posla ili penzije žive o trošku građana. Tako recimo bivši generalni sekretar Aleksandar Jovićević (SD) ima 1.662,54 eura, a njegovi nekadašnji zamjenici Mersudin Gredić i Marija Mirjačić imaju po 1.319,54, odnosno 1.301,55 eura.

Sedmoro bivših savjetnika Ivana Brajovića (Socijaldemokrate), koji je rukovodio Skupštinom prethodnog saziva, ima između 1.200 do 1.400 eura.

Kada su u pitanju zvaničnici bivše Vlade, “Vijestima” su dostavljeni podaci da njih 65 ima mjesečnu naknadu, koja nekima ističe ubrzo, dok će je drugi primati do početka naredne godine.

To, međutim, nije konačna cifra jer četiri vladina resora nakon ponovljenih pitanja nisu odgovorila. To su Generalni sekretarijat Vlade i ministarstva prosvjete, vanjskih poslova i poljoprivrede.

Informacije koje su dostavljene su takođe neujednačene pa su neke prinadležnosti u bruto iznosu, dok Ministarstvo kapitalnih investicija nije ni dostavilo iznose naknada već samo imena bivših ministara i sekretara koji su stekli to pravo.

Najažurnije je Ministarstvo finansija koje je “Vijestima” obezbijedilo informacije i o svim upravama koje su pod njegovom nadležnošću.

Najvišu naknadu, kako pokazuju podaci, od zvaničnika Vlade Duška Markovića ima bivši ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić (Bošnjačka stranka) 1.811,19, slijede bivši ministar finansija Darko Radunović 1.770,52 i Kenan Hrapović (Socijaldemokrate) 1.716,30 eura.

MInistarstvo ekonomije isplaćuje naknade za 10 bivših kolega, finansija za 22 (uključujući i uprave), Ministarstvo pravde za 12, MKI i Ministarstvo urbanizma za po sedmoro, Ministarstvo javne uprave za petoro i Ministarstvo odbrane za troje.

Funkcionerske naknade uvedene su Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Njime je propisano da funkcioner koji “profesionalno obavlja funkciju ima pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje”.

To pravo prestaje prije utvrđenog roka, ako se korisnik zaposli, bude postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ostvari pravo na penziju ili to sam zatraži.

Naknada se može, piše u zakonu, produžiti za još godinu ako u tom periodu korisnik stiče pravo na penziju, a odluku o tome donosi “radno tijelo organa koje izabralo, imenovalo ili postavilo” zvaničnika.

Ove odredbe unijete su u zakon jer je Zakonom o sprečavanju korupcije u određenom periodu zabranjeno javnim funkcionerima da obavljaju poslove koji bi predstavljaju konflikt interesa sa njihovim doskorašnjim poslom. Takođe, trebalo bi da im omogući da imaju od čega da žive do pronalaska posla, a po prestanku funkcije.

Iz Ministarstva pravde nagovijestili su da se ove privilegije, koje građani nemaju ni pribiližno, smanje. Do sada nema informacija da postoji neka inicijativa u vezi sa izmjenama zakona.

Jočić, Šabović, Vuković, Đurašković traže produženje primanja do penzije

Pet poslanika koji već primaju naknade, Marina Jočić (DF), Ljiljana Đurašković (DF), Filip Vuković (DPS), Zvonko Vuković (DPS) i Džavid Šabović (SDP) tražilo je od skupštinskog Administrativnog odbora da im produži pravo na njih, saznaju “Vijesti”. Oni su naveli da uskoro stiču pravo na penziju, a sjednica na kojoj će se odlučivati je zakazana za četvrtak 23. septembar.

Jočić je tražila produženje primanja do 16. 11. 2021, Šabović do marta 2022, Vuković do 23. oktobra 2022, Đurašković do 13. januara 2022, a Zvonko Vuković traži još godinu dana navodeći da stiče pravo na penziju u 2022 – bez konkretnog datuma, pokazuju podaci koji su dostavljeni članovim Administrativnog odbora.

Funkcionersku naknadu od Skupštine tražio je poslanik Dženan Kolić, dok je Zoran Pažin (DPS) obavijestio kolege da od 1. septembra treba da mu utvrde prestanak prava na zaradu. Pažin je poslanik postao u novom sazivu, prethodno je bio ministar pravde. On je sada advokat, što se vidi na sajtu Advokatske komore.