Zelenilo oplemenjuje životni prostor ma ko živio u njemu. Obično ljudi spram sebe ocjenjuju kvalitet življenja u nekom prostoru i zbog toga često sebi za pravo daju da intervenišu u prostoru neprirodno, kao da oni sami nisu dio prirode i tog prostora.

Predmet pisanja je presuda drveću zbog okupljanja ptica koje svojim izmetom naružuju javne površine, ostavljaju tragove po automobilima i pojedinim pješacima.

Drveće nije krivo zbog toga, kao što nije kriva ni lijepa djevojka na koju „bacaju“ oči oženjeni muškarci. Drveće u drvoredima predstavlja bitan dio sistema zelenila u jednom gradu iz više razloga, a naročito u našem gradu: poboljšava i reguliše mikroklimu u gradu u ekstremnim uslovima, poboljšava provjetravanje, filtrira aerozagađenost, smanjuje maglovitost, poboljšava estetiku i urbanizaciju životnog prostora u gradu. Zbog svega toga drvoredi treba da postoje, a ne zbog forme koju treba samo zadovoljiti sadnjom nedoraslih sadnica u zamjenu za stari drvored, i koje kao takve neće moći da ispune nijedan od navedenih razloga u narednih 10 godina. Naravno, ako se podrazumjeva da u tih budućih 10 godina sadnice budu njegovane na pravilan način i ne budu lomljene.

U dosadašnjem radu i susretu sa ljudima od raznih struka i bez struka, dešava se da većina olako shvataju svrhu i funkciju zelenila u gradu. Većini je to nebitno, samo ga pominju zbog zadovoljavanja forme i ekologa, u projektima se zaboravlja da se planira, zaboravlja se čak i da postoji dok ne dođe do radova, jednom riječju svima je nebitno.

Vratimo se optužbi kojom se drveće krivi zbog izmeta ptica. Nije rešenje osjeći drvo. Postoje rešenja i bez toga. Primjera radi, u centru Skoplja je podignuto mnogo spomenika i problem su predstavljale ptice i njihov izmet koji je naružavao i nagrizao spomenike. Problem je riješen sa ugrađivanjem elektronskih uređaja koji koristi tihe, ultrazvučne frekvencije za rastjerivanje ptica sa otvorenih područja u određenom radijusu, koji su nečujni za ljude. Ovi uređaji se aktiviraju na pokret, preko ugrađenih senzora, koji se pokreću kada ptica uđe u zaštićeno područje. Uređaj se nalazi u vodootpornom kućištu, tako da se može koristiti za vanjsku upotrebu u svim vremenskim prilikama. Uređaj pokriva određenu površinu, u zavisnosti od vrste, i rastreruje sve vrste ptica na zadatoj lokaciji. Ovi uređaji nisu skupi i mogli bi da se postave samo u najužem gradskom jezgru kako bi se te javne površine zaštitile od ptica i neprijatnog ptičijeg izmeta na ekološki način.

Problematika sa pticama se javlja i kod određenih poljoprivrednih proizvođača, koji na sličan način mogu zaštititi svoje plodove od ptica.

Nešto više o zaštiti od ptica na ekološki način možete pogledati na sledećem sajtu: http://eko.pacificlc.com/zastita-od-ptica-i-golubova/

Vaso Knežević

dipl. ing. pejzažne arhitekture