Nije pronađena nafta u crnogorskom podmorju

    2 godine pre 328 pregleda Izvor: cdm.me

Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek, koji je u martu 2021. godine počeo prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju, nije pronašao naftu, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Državni sekretar za energetiku i rudarstvo u tom Vladinom resoru Marko Perunović rekao je u petak, 28. januara, da je bušotina suva, te da neće biti proizvodnje ugljovodonika na ležištu koje buši kompanija Eni i Novatek.

“Došli su do kraja bušotine, prikupljene uzorke poslali u Milano. Zvanični izvještaj još nije stigao, ali njihov menadžment nam je rekao da su osnovne karakteristike ležišta nepovoljne i da nisu onakve kakve su očekivali. Oni tu bušotinu smatraju suvom“, rekao je Perunović na danu otvorenih vrata za novinare.

Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek 25. marta počeo je prvo istražno bušenje nafte na crnogorskom podmorju, na 28 kilometara od obale, u moru između Bara i Ulcinja, u cilju otkrivanja da li postoje nalazišta ugljovodonika.

Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa. Prvi ugovor je 2016. potpisala s italijansko-ruskom kompanijom Eni i Novatek za četiri istraživačka bloka na period od sedam godina, a drugi godinu kasnije s grčkom kompanijom Energean, za dva bloka s istim trajanjem istraživanja.

Perunović je kazao da je konzorcijum Eni-Novatek završio cementacioni dio bušotine i da je polako počeo s pripremanjem demobilizacije tog postrojenja.

Konzorcijum Eni-Novatek sada treba da dostavi plan rada koji su ispunili na toj bušotini. Nakon revizije da li je sve urađeno po planu, biće mu vraćena bankarska garancija od 73 miliona eura.

Drugo istraživanje crnogorskog podmorja dobila je da radi kompanija Energean, koja treba do 15. marta obavijestiti Ministarstvo da li su našli partnera za ulazak u istražno bušenje.

“Oni su optimisti da bi se na njihovom bloku mogla naći značajna količina gasa”, dodao je Perunović.

Najavu o početku istraživanja nafte, pratila su protivljenja ekoloških nevladinih organizacija i aktivista, uz ocjene da vađenje nafte nije u skladu s ustavnim statusom Crne Gore kao ekološke države, kao ni s razvojem turizma.