Iako postoji potpuna saglasnosnost da su zaposleni u inspekcijskim državnim službama, kao i zaposleni u drugim službama koji se staraju za bezbjednost državne imovine loše plaćeni, sasvim je jasno da najniža primanja imaju lugari, koji su zaposleni na čuvanju državnih šuma. U samoj Upravi za šume ne kriju da su lugarske plate 250 eura, ali da su jako loše plaćeni i visokoškolci u ovoj državnoj ustanovi.

– Polazna plata lugarima je 250 eura, a inženjer šumarstva prima platu u iznosu od 450 eura, kaže vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Srđan Pejović, navodeći da se radi o izuzetno niskim zaradama.

Pejović obećava da će u narednom periodu sve učiniti kako bi se ispitale moguće zloupotrebe u radu zaposlenih u Upravi za šume, ali istovremeno kaže da će se zalagati da zaposleni budu mnogo bolje plaćeni.

– Ako pogledamo u okruženju, vidjećemo da su lugari mnogo bolje plaćeni. U Hrvatskoj je njihova plata hiljadu eura, kazao je Pejović, uz objašnjenje da će se i državne šume mnogo bolje štititi kada i zaposleni budu bolje plaćeni.

Da su zaposleni u državnim službama koje vode računa o bezbjednosti državne imovine loše plaćeni za svoj posao, slažu se i u Nevladinom udruženju „Breznica“, ali istovremeno upozoravaju da bi bilo dobro da se provjeri imovinsko stanje tih lica.

– Zaista su plate lugarima jako loše, međutim, u Podgorici imamo jedno od naselja koje se zove šumarsko, jer se tamo nalaze kuće lugara iz čitave Crne Gore. Treba povećati plate, ali treba lugarima, carinicima, inspektorima iz svih branši, pogledati koju imovinu imaju, kaže izvršni direktor „Breznice“ Milorad Mitrović.

Prema njegovom mišljenju, teško bi bilo utvrditi ko je najveću štetu nanio crnogorskim šumama, vodotocima, kamenolomima, rudnicima i drugim prirodnim bogatstvima.

– Postavlja se pitanje ko je više odgovoran. Oni koji su odnosili i raznosili državna blaga, oni koji su ga čuvali, ili oni koji su prećutkivali slab rad inspekcijskih i drugih službi, poručuje Mitrović, i ističe da je na terenu čuo mnoge razrađene taktike u krađi državne imovine.

– Od pojedinih lica sam čuo da mali drvoprerađivači uredno od države kupe par stotina kubika drveta. Pošteno to plate, a kada uđu u sječu šume, preko lugara i drugih zaposlenih u Upravi za šume sve su šume njihove. Često se čuje da je „Vektra Jakić“ nanijela najviše štete crnogorskim šumama, ali ova kompanija nije vršila sječu u Rožajama ili nekoj drugoj opštini, istakao je Mitrović.

Poručuje da u narednom periodu treba povesti posebnu pažnju o radu onih koji štite državnu imovinu.

– Potrebno je te ljude dobro platiti, ali ih je neophodno i kontrolisati. Svi u Crnoj Gori znaju ko su pošteni inspektori ali i ko su oni koji su stvorili čitave imperije. Samo to nije mogla da vidi bivša vlast, ali slabo vidi i nova Vlada, zaključio je Mitrović.

Funkcioner Demokratske Crne Gore Bojan Krvavac smatra da niske zarade u sektoru šumarstva, kao i drugih državnih činovnika koji po opisu svog posla čuvaju državnu imovinu, zaostavština su prethodne vlasti.

– Prethodna vlada je maltene svjesno gurala šumare, inženjere šumarstva, carinike, tržišne inspektore i druge sa niskim zaradama, u kriminal, maltene želeći da oni ne rade svoj posao, kazao je Krvavac.

Sistemski problemi

Krvavac je pojasnio da je jasno svima da će nepošten čovjek, koji se bavi na određen način zaštitom državne imovine, poput lugara u Upravi za šume, sarađivati sa onima koji vrše nelegalnu sječu.

– Ili će oni pošteni, koji ne žele da se bave kriminalom, manje raditi na zaštiti šumskog bogatstva, jer za platu lugara u konkretnom slučaju, niko ne želi da se žrtvuje. Smatram da je ovo sistemski problem, da je na ovaj način prethodna vlast stvorila mrežu aktivista koji su se bavili kriminalom, stvarajući finansijsku korist i za one koji bi trebali da čuvaju državnu imovinu, ali i za one koji su taj kriminal direktno sprovodili, zaključio je Krvavac.