Njemačka: Nesigurnost, inflacija i krhak rast zbog ukrajinskog rata

    2 godine pre 261 pregleda Izvor: dpa - standardna prava upotrebe

Posledice ukrajinskog rata sve snažnije pritiskaju i njemačku privredu, istovremeno podgrijevajući inflaciju i usporavajući rast, upozorila je Bundesbanka u petak i od Evropske centralne banke (ECB) zatražila odlučnije mjere protiv rasta cijena.

Njemačka centralna banka, doduše, očekuje da će se krhki privredni oporavak od pandemijske krize nastaviti do kraja godine, ali stopu je revidirala na 1,9 odsto, sa decembarskih 4,2.

Ruski napad na Ukrajinu izaziva neobično snažnu nesigurnost i pesimizam, naveli su eksperti Bundesbanke. To se ogleda i u novoj procjeni rasta bruto domaćeg proizvoda za iduću godinu, koju je banka sa 3,2 iz decembra sada oborila na 2,4 odsto.

foto:  Marijan Murat/dpa

S jedne strane, bankari očekuju da će se cijene energenata u nekom trenutku konačno primiriti, a uska grla u lancima isporuke pročistiti.

Građani bi pritom trebalo da aktiviraju dio ušteđevine nagomilane tokom pandemijskog mrtvila i ličnom potrošnjom podstaknu privredni rast. Sa druge strane, međutim, „neobično snažna poskupljenja istovremeno plaše potrošače i erodiraju njihovu kupovnu moć.“

Godišnja stopa inflacije u maju je, prema preliminarnim brojkama, dostigla 7,9 odsto, najviše u skoro pola veka. Bundesbanka očekuje da će prosječna inflacija ove godine u evrozoni biti na 7,1 procenata.

„Cijene u maloprodaji će ove godine rasti brže nego početkom 1980-ih,“ rekao je predsjednik Bundesbanke Joahim Nagel (Joachim).

Pritom, u novu procjenu još nije ušao skorašnji, snažni talas poskupljenja. „Sa tim, možemo očekivati godišnju inflaciju znatno iznad sedam odsto,“ rekao je Nagel.

Bundesbanka procijenjuje da će se inflacija dogodine primiriti, na 4,5 odsto i 2,6 odsto u 2024.

ECB nastoji da dugoročnu stopu inflacije zadrži na dva odsto. To se, međutim, neće desiti samo po sebi, upozorio je Nagel. „Monetarna politika diktira principijelne mjere,“ dodao je.

Zajednička centralna banka država evrozone u četvrtak je odlučila da od jula prekine sa povoljnim otkupom dužničke emisije, a na sledećoj sjednici upravnog odbora 21. jula, prvi put posle 11 godina bi trebalo da poveća ključne kamatne stope.