Njemačka vlada je predložila novi penzioni program, poznat kao rana početna penzija, prema kojem bi svako dijete i adolescent između šest i 18 godina mjesečno dobijao 10 eura na poseban štedni račun, ali eksperti ukazuju da to nije mjera kojom se mogu riješiti sistemski problemi.

Osnovni cilj programa je podsticanje privatne štednje za starost, ali stručnjaci ističu četiri ključne sporne tačke.

Prvo, program zahtijeva dodatnu birokratiju kako bi se identifikovali korisnici i obračunavale isplate. Pored toga, godišnji troškovi projekta premašuju milijardu eura, što se smatra neefikasnim korišćenjem javnih sredstava.

Ekonomisti upozoravaju i da ova sredstva nisu dobro usmjerena, pošto bi ih dobijali i milioni mladih iz porodica s visokim prihodima kojima taj novac zapravo nije potreban.

Četvrti problem je edukativni, pošto bi djeca mogla da steknu pogrešan utisak da penziona štednja znači da država redovno „poklanja” novac. To je zaključak koji ih ne bi naveo na odgovorno upravljanje ličnim sredstvima i odricanje u potrošnji.

Kritičari ističu da bi najviše od projekta mogle profitirati banke, koje bi zadržale značajan dio sredstava kroz naknade i distribucione troškove.

Eksperti zaključuju da je za održivost sistema ključan produžetak radnog vijeka i reforme koje balansiraju penzije i ekonomsku produktivnost, dok „pokloni” u obliku mjesečnih uplata za djecu ne rješavaju stvarne probleme.