Švedska i Finska su u srijedu ujutro podnijele zahtjeve za prijem u NATO, a njemačka vlada je to odmah podržala. Njemački ambasador pri NATO Ridiger Kenig (Rüdiger König) može da potpiše protokole o pristupanju čim savez završi svoju internu proceduru.

Njemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer (Walter Steinmeier) je prethodno odobrio potpis, dok su kancelar Olaf Šolc (Scholz) i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) obećali da će Berlin podržati što brže učlanjenje.

-Zahtjevima za članstvo u NATO Finska i Švedska su odgovorile na agresiju Rusije na Ukrajinu i posledičnu „dramatičnu promjenu“ stanja bezbjednosti u Evropi- rekao je Šolc u utorak.

U Njemačkoj, prijem novih članica u NATO mora da ratifikuje Bundestag. Berbokova je za vikend rekla da je vlada o tome već razgovarala sa svim demokratskim strankama u parlamentu.

Švedska i Finska, koje dugo godina nisu željele da ulaze u vojne saveze, sada hoće u NATO jer, kako ističu, brinu za bezbjednost poslije napada Rusije na Ukrajinu.

O učlanjenju prvo odlučuje Savjet NATO u kojem su predstavnici 30 država članica alijanse, koji odlučuju konsenzusom.

Prijemu Švedske i Finske protivi se samo Turska. Ankara svoj pristanak uslovljava zbog, kako je predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao u srijedu, njihovom saradnjom sa kurdskom „terorističkom organizacijom“ PKK.

Dvije zemlje namjeravaju da nastave sa podrškom PKK, a istovremeno traže podršku Turske za učlanjenje u NATO, rekao je Erdogan.

„To je, najblaže rečeno, protivriječnost,“ dodao je.