Centralna banka Crne Gore (CBCG) usvojila je danas deset podzakonskih akata koji otvaraju put potpunoj primjeni novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji stupa na snagu 28. novembra. Građane očekuju niže maksimalne kamate, ukidanje naknada za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, kao i veća zaštita u slučaju finansijskih poteškoća.

Savjet CBCG je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala guvernerka dr Irena Radović, donio set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuju preduslovi za potpunu i efikasnu primjenu novog Zakona o potrošačkim kreditima. Setom od deset odluka, koje su u potpunosti usklađene sa EU direktivom o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (2014/17), definišu se jasna pravila za sprovođenje ovog zakona u praksi.

“Podsjećamo da je tokom pripreme ovog zakona, CBCG inicirala uvođenje evropskih rešenja sa ciljem unapređenja zaštite potrošača”, navodi se u saopštenju.

Zakon, čija primjena počinje 28. novembra tekuće godine, donosi značajna poboljšanja za građane kao korisnike kredita, u skladu sa praksama u zemljama članicama Evropske unije. Prije svega, utvrđuje se najviša dozvoljena kamatna stopa na potrošačke kredite, čime se sprečava zaduživanje pod ekstremno nepovoljnim uslovima, i ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita. Zakon unapređuje i zaštitu klijenata koji se suoče sa finansijskim poteškoćama, u smislu njihovog ranijeg prepoznavanja.

Odlukama koje su danas usvojene, kako se dodaje, uvode se novi mehanizmi u cilju osnaživanja položaja potrošača i unapređenja njihovih prava. Primjena Zakona i podzakonskih akata, uz nadzor CBCG, obezbijediće veću transparentnost kreditiranja i viši nivo zaštite potrošača.

Savjet je danas razmatrao publikaciju Makroprudencijalna analiza i politika – broj 1. Riječ je o novoj publikaciji CBCG koja na polugodišnjem nivou daje pregled sistemskih rizika i makroprudencijalnih mjera koje CBCG primjenjuje radi očuvanja finansijske stabilnosti. Jedna od najtipičnijih makroprudencijalnih mjera su kapitalni baferi, odnosno zaštitni slojevi kapitala i oni podrazumijevaju uvođenje obaveze za kreditne institucije da izdvajaju dodatni kapital kao pokriće u slučaju eventualne materijalizacije rizika. U ovoj publikaciji je navedeno da su sistemski rizici na kraju prve polovine 2025. godine bili umjereni, te stopa kontracikličnog bafera nije mijenjana, dok su ostali kapitalni baferi bili u primjeni, u skladu sa potrebom preventivnog djelovanja na prepoznate rizike.

Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti, zaključili su u saopštenju.