Da li se u crnogorskom obrazovanju više cijeni stručnost ili politička pripadnost?

Čak 78,6 građana koji su odgovorili na upitnik CdM-a vjeruje da političke partije imaju veliki uticaj na obrazovni sistem, dok više od 87 odsto smatra da se pri zapošljavanju prednost daje političkoj pripadnosti, u odnosu na stručne kvalifikacije.

Takvi rezultati, čini se, ponovo otvaraju pitanje – da li je i koliko obrazovanje u Crnoj Gori zaista oslobođeno partijskih pritisaka, te da li novi zakoni mogu zaustaviti praksu političkih zapošljavanja i upliva politike u obrazovni sistem na više nivoa.

Dok Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) tvrdi da nova zakonska rješenja garantuju transparentnost, te da su izmjene već donijele prve rezultate, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ističu da ih mišljenje građana ne iznenađuje. Sindikat prosvjete, s druge strane, smatra da su novi kriterijumi korak naprijed i očekuju da će izmjene, kada zažive, dati rezultate.

Podaci

Onlajn anonimni upitnik koji je sproveo CdM popunilo je 215 čitalaca.

U upitniku je učestvovala većinski ženska populacija, koja čini 55,35 odsto ispitanika, dok muškarci čine 43,26 odsto. Nije željelo da odgovori 1,4 ispitanika.

Najveći broj učesnika pripada starosnoj grupi od 41 do 54 godine (52,09 odsto), a najmanje je onih mlađih od 18 godina – svega 0,47 odsto.

Podaci su pokazali da je na upitnik odgovorilo najviše građana iz Podgorice (53,49 odsto), slijede Nikšić (11,6 odsto), Bar (6,05 odsto)….

Više od polovine ispitanika (56,54 odsto) ima master diplomu, 23,36 odsto ima bečelor diplomu, doktorske studije završilo je više od pet odsto učesnika, dok je srednje obrazovanje zastupljeno sa 14,02 odsto. Osnovno obrazovanje ima 0,93 odsto ispitanika.

Među ispitanicima najveći broj čine roditelji (41,40 odsto), slijede nastavnici/profesori (31,63 odsto). Studenti i učenici čine veoma mali dio uzorka, ukupno manje od tri odsto. Neku drugu ulogu u obrazovnom sistemu ima 20,93 ispitanika.

Čak 78,6 odsto ispitanika smatra da političke partije imaju „veliki“ uticaj, 12,09 odsto smatra da imaju umjeren, samo 4,65 odsto vjeruje da je politički uticaj slab, a 2,33 odsto da ne postoji. Odgovor “ne znam” dalo je takođe 2,33 odsto građana.

Čak 87,38 odsto ispitanika smatra da se pri zapošljavanju „često“ daje prednost političkoj pripadnosti, dok 5,61 odsto kaže „ponekad“, odgovor “rijetko” dalo je 2,8 odsto, a 2,34 odsto je odgovorilo ne.

Upitani gdje je najviše zastupljen politički uticaj, 190 čitalaca odgovorilo je “kroz imenovanja direktora škola i visokoobrazovnih ustanova”. Njih 135 reklo je “putem “namještenih” konkursa za zapošljavanje nastavnog kadra”, 91 korišćenjem poznanstava i veza u postupku ocjenjivanja učenika/studenata, 42 u obrazovnom programu, dok je samo troje reklo da nije zastupljen.

Pitali smo i šta bi trebalo uraditi kako bi se smanjio uticaj partitokratije u obrazovanju?

Da bi trebalo da se promijene zakonske regulative smatra 41,59 odsto građana, a da bi konkursi trebalo da budu transparentni 35,51 odsto.

Njih 15,42 odsto smatra da je neophodna veća uključenost građana u proces donošenja odluka.

MPNI: Depolitizacija obrazovnog sistema jedan od ključnih prioriteta

Naime, iako stavovi građana pokazuju da je veliko nepovjerenje u sistem obrazovanja, nadležni tvrde da se situacija mijenja. Iz MPNI poručuju da je suzbijanje partijskih uticaja jedan od njihovih ključnih ciljeva.

“S obzirom na prethodne prakse kada je u pitanju izbor direktora i zapošljavanje nastavnog osoblja za koje nisu bili propisani nikakvi kriterijumi, pa je samim tim proces zapošljavanja bio izložen različitim uticajima, depolitizacija obrazovnog sistema je prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija”, naveli su u odgovorima CdM-u.

Upravo zato su, kažu, pripremili predlog izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se uređuju ova pitanja. Podsjetimo, izmjene su izglasane krajem jula ove godine u parlamentu, glasovima 59 poslanika.

Pojašnjavaju da je propisan drugačiji postupak u odnosu na raniju praksu i kada je u pitanju izbor rukovodilaca obrazovno – vaspitnih ustanova.

“Detaljan postupak je definisan Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javne obrazovno-vaspitne ustanove koji je usvojen nakon usvajanja izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Dakle, transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima u postupku i načinu izbora direktora u školama, onemogućava se politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti u toku procesa testiranja”, kažu u Ministarstvu, dodajući da se novi način izbora direktora odnedavno i primjenjuje.

“Možemo konstatovati da on već daje pozitivne rezultate”, tvrde u Ministarstvu.

Pored toga, Ministarstvo najavljuje i usvajanje Pravilnika o načinu bodovanja kriterijuma za zapošljavanje nastavnika, koji je trenutno u pripremi i očekuje se da bude usvojen do kraja godine.

Tim dokumentom, ističu, biće po prvi put definisani jasni i mjerljivi kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, stručnih saradnika, vaspitača, saradnika u nastavi i drugih izvođača obrazovno vaspitnog rada u skladu sa zakonom.

“Kriterijumi koji su u skladu sa zakonom prepoznati pravilnikom su prosječne ocjene, odnosno indeks uspjeha na studijama, dužina studiranja, pozicija univerziteta na međunarodno priznatoj listi rangiranja univerziteta i ocjene na intervjuu”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Na taj način će se, tvrde, nakon dugo vremena uspostaviti sistem koji garantuje da će se zapoṣ̌ljavati najbolji i “da su znanje, stručnost i ostvareni rezultati jedini kriterijumi na osnovu kojih će se donositi odluke o zapošljavanju”.

“Upravo kroz adekvatnu primjenu novih zakonskih rješenja i podzakonskih akata koja garantuju transparentnost, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti da jača povjerenje u obrazovni sistem, u koji, uprkos brojnim izazovima, a na osnovu rezultata relevantnih istraživanja koja su predstavljena u prethodnom periodu, građani imaju povjerenje”, zaključuju iz MPNI.

Kaluđerović: Mijenjale su se vlasti, ali ne i navike političkog zapošljavanja

Na drugoj strani, u Centru za građansko obrazovanje poručuju da to što većina građana smatra da političke partije imaju snažan uticaj na obrazovni sistem u Crnoj Gori nije iznenađujuće, niti neobično.

“Prosvjetna zajednica u Crnoj Gori broji oko 14 hiljada zaposlenih što, uz članove njihovih porodica, u izbornim procesima predstavlja značajan mehanizam političkog uticaja. Zbog toga su organi rukovođenja, odnosno direktori štkola i predsjednici školskih odbora, često postavljeni tako da, direktno ili indirektno, sprovode partijske interese u obrazovnom sistemu. Na to ukazuje i višedecenijska praksa političkog upravljanja obrazovnim ustanovama, kao i sadašnji primjeri koji potvrđuju kontinuitet takvog pristupa”, stav je više pravne savjetnice u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežane Kaluđerović.

Građani najviše primjećuju politički uticaj kroz namještene konkurse i izbor direktora škola, pokazuju rezultati upitnika. Percepcija o namještenim konkursima je, smatra Kaluđerović, opravdana.

“Takva praksa traje godinama – mijenjale su se vlasti, ali ne i navike političkog zapošljavanja. Zbog toga se CGO godinama dosljedno zalaže za uvođenje meritokratskog modela rukovođenja, zasnovanog na transparentnosti, stručnosti, profesionalnim zaslugama i pedagoškim kompetencijama”, kaže Kaluđerović.

Međutim, upozorava da praksa pokazuje da izbor i razrješenje direktora škola, koji su u nadležnosti ministra, i dalje predstavljaju duboko politički proces, zakonodavno oblikovan tako da štiti partijske pozicije, a ne da kritički provjerava profesionalnu odgovornost.

“Takva koncentracija moći u rukama ministra često je dovodila do ozbiljnih materijalnih i nematerijalnih posljedica, u vidu šteta, po sistem obrazovanja. Primjer razrješenja više od 220 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova od strane bivše ministarke Vesne Bratić jasno pokazuje kako je politička volja prevagnula nad zakonitošću. Mnogi direktori koji su profesionalno obavljali svoj posao bili su razriješeni bez pravnog osnova, a što je kasnije potvrđeno i pravosnažnim sudskim presudama”, podsjeća Kaluđerović.

Dodatno, masovna smjena, bez provjere individualnih postupanja i postignuća, napravila je, ističe, dvostruku nepravdu, jer ni oni koji posao nisu obavljali valjano nisu zakonito razriješeni zbog propusta koje su napravili u radu, već na talasu političkog revanšizma zbog čega su, takođe, dobili pravosnažno te postupke.

“Ovo je i primjer u kojem je iz budžeta već isplaćeno jako puno novca, a da niko nije odgovarao, između ostalog, što izgleda i u tom dijelu postoji politička zaštita onih koji bi trebalo da budu procesuirani i da ovu štetu nadoknade”, ukazuje Kaluđerović.

Pitali smo i koliko partitokratija utiče na kvalitet nastave i motivaciju nastavnog kadra, ali i na jednakost učenika u obrazovnom procesu?

“Budući da ministar i dalje ima ovlašćenje da bira i razrješava direktore obrazovnih ustanova, prostor za jačanje partitokratskog uticaja ostaje širok. Obrazloženje vlasti da su se školski odbori ranije oglušavali o svoje nadležnosti u vezi s razrješenjem direktora poslužilo je tek kao povod da se kroz zakonske izmjene moć ponovo centralizuje u rukama ministra. Takođe, dosta govori i činjenica da su za to zakonsko rješenje glasali i oni koji su se nekad, iz opozicionih klupa, zalagali za potpuno drugačiji pristup, dobro identifikujući probleme koje donosi takva moć ministra po demokratizaciju obrazovnog sistema i društva. Međutim, vizura im se promijenila kad su ušli u vlast i shvatili koji im potencijal donosi takvo rješenje, iako je ono suprotno javnom interesu”, upozorava Kaluđerović.

Prema njenim riječima, uticaj partitokratije na kvalitet nastave i motivaciju nastavnog kadra u velikoj mjeri zavisi od rukovodioca ustanove, tj. od toga koliko su on ili ona spremni da se odupru političkim pritiscima.

“Nažalost, praksa pokazuje da, i pored višestrukih predloga prosvjetne inspekcije za razrješenje, pojedini direktori ostaju na funkciji, što jasno ukazuje na postojanje političke zaštite, kao i na duple standarde što nije motivirajuće za kvalitetan kadar”, kaže Kaluđerović, dodajući da je uloga prosvjetne inspekcije sada centralizovana.

“Umjesto ranije institucionalne samostalnosti, njen rad je pod direktnom nadležnošću Ministarstva prosvjete, čime se povećava rizik da kontrola i nadzor nad školama izgube na objektivnosti i nezavisnosti”, smatra Kaluđerović.

Pozitivni pomaci

Ipak, vidi i određene pozitivne pomake u obrazovnom sistemu, posebno u oblasti ulaganja u infrastrukturu, nauku i inovacije, što, kaže, treba pozdraviti.

Međutim, ukazuje i da je jednako važno obezbijediti dosljednu primjenu usvojenih reformi i uspostaviti efikasan nadzor nad njihovim sprovođenjem i potrošnjom javnih sredstava.

“Značajan korak naprijed predstavlja i prioritiziranje pitanja sumnjivih i lažno stečenih diploma. Ipak, i dalje nema zvaničnih podataka o tome koliko se takvih diploma nalazi u nastavnom procesu, što bi bilo ključno za procjenu mogućeg uticaja na kvalitet nastave. Imajući u vidu da je ministarka ranije zatražila od rukovodilaca obrazovnih ustanova da provjere porijeklo diploma u personalnim dosijeima ostaje nejasno zašto još uvijek nijesu javno objavljeni rezultati tih provjera”, kaže Kaluđerović.

Građani koji su odgovorili na upitnik između ostalog kažu da su oni ili njima bliski ljudi bili žrtve političkog uticaja u obrazovanju i kroz način ocjenjivanja, zapošljavanje uz partijske uticaje ili nemogućnost zaposlenja zbog nepripadnosti partiji.

Nažalost, ukazuje Kaluđerović, ovakva praksa nije nova.

“Mnogi nastavnici koji su godinama radili na određeno vrijeme, kao zamjene ili po ugovorima, stekli su solidan radni staž. Ipak, kada bi se stekli uslovi za njihovo stalno zaposlenje, nerijetko su bez obrazloženja ostajali bez posla uz izgovor da im je istekao ugovor, dok su na njihova mjesta dolazili partijski podobni kandidati. Takvi slučajevi dodatno urušavaju motivaciju prosvjetnih radnika i povjerenje građana u obrazovni sistem”, zaključuje Kaluđerović.

Sindikat prosvjete: Novi kriterijumi su korak naprijed

Stav o ovoj temi zatražili smo i od Sindikata prosvjete Crne Gore.

“Politička pripadnost nije jedini “kriterijum” prilikom zapošljavanja u obrazovanju. Uticaj na zapošljavanje imaju rođačka i prijateljska povezanost sa upravama ustanova, odnosno, direktorom. Ali, politička pripadnost je najčešća, i bila je medijski najviše puta pominjana, pa otuda i takav osjećaj kod zaposlenih”, komentariše predsjednik Sindikata Radomir Božović to što većina ispitanika smatra da politička pripadnost ima presudan uticaj na zapošljavanje u obrazovanju.

Zanimalo nas je i da li je Sindikat može navesti konkretne primjere ili prijave članova koji su osjetili politički pritisak ili diskriminaciju pri zapošljavanju. Božović kaže da je bilo prijava, ali bez čvrstih dokaza, odnosno, navodi, bile su na nivou sumji.

“Mnoge od tih prijava su ostale na nivou anonimnosti, pa nijesmo bili u mogućnosti da javno reagujemo. Veliki problem je taj što do skoro nije bilo nikakvih mjerljivih kriterijuma prilikom zapošljavanja u obrazovanju. Direktor je primao u radni odnos onu osobu koju mu je preporučivala Komisija za zapošljavanje, koju je birao direktor. Komisija nije imala nikakve mjerljive parametre i odlučivalo se po slobodnom nahođenju. Zato je bilo otežano reagovati, jer, u najvećem broju slučajeva, nije postojao zakonski osnov za žalbu”, navodi Božović.

Upitan koliko su transparentni konkursi za zapošljavanje u obrazovnim institucijama, odgovara da jesu, ali da postupak odlučivanja nije.

“Konkursi su transparentni, javno se objavljuju i svi su mogli da konkurišu, pa čak i oni koji ne ispunjavaju formalne uslove (penzioneri, studenti, kandidati koji nemaju odgovarajuću struku, …). Sami postupak odlučivanja nije bio transparentan”, tvrdi Božović i podsjeća da se Sindikat prosvjete godinama unazad zalagao za depolitizaciju prilikom zapošljavanja nastavnika.

Jedan od njihovih zahtjeva tokom štrajka upozorenja 1. septembra 2023. godine bio je, podsjeća, depolitizacija prilikom zapošljavanja, kako nastavnika i direktora, tako i nenastavnog osoblja.

“Kao plod naših kontinuiranih zahtjeva, po izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje su bile u avgustu, navode se mjerljivi kriterijumi za rangiranje prispjelih prijava po konkursu, odnosno kandidata. Komisija rangira kandidate na osnovu sljedećih kriterijuma: Prosječna ocjena na fakultetu, dužina studiranja, pozicija fakulteta na međunarodnoj priznatoj listi rangiranja univerziteta i ocjena na intervjuu sa kandidatom. Direktor je dužan da izabere kandidata koji je prvi na listi. Način bodovanja kandidata treba da propiše Ministarstvo prosvjete”, ukazuje Božović, koji očekuje da će izmjene, kada zažive, dati rezultate.

“I da će politička, rođačka i prijateljska zapošljavanja biti svedena na minimum. Očekujemo da će ovo unaprijediti obrazovni sistem jer će najbolji kandidati biti u prednosti, a zaposleni će imati povjerenje u sistem i osjećaj pravičnosti, što je veoma važno za zaposlene”, ocijenio je Božović.

Da zaključimo – iako se novim zakonskim izmjenama obećava transparentnost i depolitizacija, građani ipak ukazuju da i dalje postoji snažan politički uticaj.

Ostaje pitanje da li će novi zakoni i reforme prekinuti praksu upliva politike ili će obrazovni sistem ostati zarobljen u starim obrascima?