Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću, a neke, posebno na sjeveru – strahuju od praznih klupa. Nedostaje nastavnog kadra iz određenih oblasti, a ni rezultati učenika na regionalnim i svjetskim takmičenjima ne ohrabruju. Prosvjetni radnici čekaju na ispunjenje brojnih zahtjeva. Država do danas nije ustanovila štetu koju je pandemija pričinila obrazovanju

Razmišlja se o tome da nastava otpočne petog septembra, umjesto prvog – kako je predviđeno Školskim kalendarom. Ta informacija, koju je ministar prosvjete Miomir Vojinović tek ove nedjelje podijelio sa javnošću, najbolje svjedoči o tome kako teku pripreme za novu školsku godinu, od koje nas dijeli petnaestak dana.

„Vjerujem da će tih dodatnih nekoliko dana doprinijeti kvalitetnijoj pripremi za nove školske obaveze, kao i produžetku odmora, odnosno nastavku uspješne turističke sezone u našoj državi”, saopštio je ministar Vojinović. Zlonamjerni bi pomislili da rukovodi sektorom ekonomije, a ne obrazovanja.

Časovi će, prema najavama nadležnih, trajati 45 minuta. No, i to je podložno promjeni – ukoliko budu drugačije preporuke zdravstvenih vlasti.

Nezadovoljstvo buja sa svih strana. Najglasniji su u proteklom periodu bili roditelji i učenici nekadašnje OŠ „Vladimir Nazor” u podgoričkim Maslinama koja je početkom ove godine srušena zbog nebezbjednosti, jer još nije poznato kada će to naselje dobiti novu školu. Nastava i prevoz će za te učenike i ove školske godine biti organizovani po ostalim školama u gradu. Trend ispisivanja djece iz ove obrazovne ustanove, kako Monitor saznaje, traje.

Pojedine škole kubure sa prenatrpanošću. Uprava OŠ „Milorad Musa Burzan” odlučila je da učenici drugog razreda, koji su u ranijim generacijama imali časove u jutarnjoj smjeni, ove godine pohađaju nastavu poslije podne. To je izazvalo negodovanje roditelja koji smatraju da je neprimjereno da djeca tog uzrasta imaju časove do tako kasno. Iz škole objašnjavaju da zbog prostornih kapaciteta i kreiranja kvalitetnog rasporeda nastave – ne mogu svima da izađu u susret.

Na sjeveru države, mnoge obrazovne ustanove još zjape ruinirane, a strah od praznih đačkih klupa je opravdan. Ove godine će se u osnovne škole na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama upisati svega 38 prvaka. „Prijeti opasnost da srednje obrazovanje bude ukinuto, jer neće biti djece”, kazao je nedavno za RTCG direktor Školskog centra Šavnik Bajo Zorić. Prema podacima Unije srednjoškolaca Crne Gore, broj srednjoškolaca je u konstantnom opadanju. ,,U školskoj 2017/18. godini bilo je 28.907 srednjoškolaca, a u školskoj 2020/21. godini 26.690 srednjoškolaca”, navode u analizi Problemi u školama na koje ukazuju srednjoškolci iz avgusta 2021. godine.