Vlada priprema dokumentaciju da toplifikaciju Pljevalja proglasi projektom od javnog interesa, rekla je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković- Đurović.

Najavila je da će korišćenje uglja za ogrijev biti zabranjeno kada budu imali kvalitetno alternativno rješenje.

U Pljevljima je danas održana sjednica skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje povodom stanja životne sredine uslovljenog zagađenjem vazduha u Pljevljima. 

Sastanak, na temu „Problem aerozagađenja u Pljevljima – što su prioriteti ekološke države?“, otvorila je predsjednica Odbora Tamara Vujović.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Odbora, Opštine Pljevlja, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka istraživanja, Instituta za javno zdravlje, Ekološke inspekcije, Elektroprivrede, Rudnika uglja, Eko fonda, Termoelektrane Pljevlja i nevladinih organizacija Breznica, Ozon i Grin Houm.

Predlozi zaključaka

Vujović je na kraju sjednice pročitala predloge zaključaka.

„Odbor pozdravlja opredjeljenje Vlade da projekat toplifikacije proglasi projektom od javnog interesa. Odbor afirmiše EPCG da projekat ekološke rekonstrukcije TE realizuje u najkraćem mogućem roku, kako bi se smanjile emisije sumpora, azota i praškastih raspršenih čestica na nivo koji utvrđuje EU za ovu vrstu objekata. Odbor preporučuje lokalnoj samoupravi u Pljevljima da paralelno sa izgradnjom magistralnog toplovoda, otpočne izgradnju sekundardne mreže…“, navodi se, između ostalog, u zaključcima.

Odbor poziva ekološkog inspektora da za narednu grejnu sezonu 2023/2024 donese rješenje o zabrani prodaje uglja za domaćinstva i pravna lica u Pljevljima, ako je obezbijeđen alternativni vid snabdijevanja električnom energijom. Vujović je pojasnila  da je to samo predlog, te da je svaki podložan ispravkama.

„Odbor apeluje da se naredne grejne sezone pokuša staviti van pogona kotlarnica u Skerlićevoj. Odmor afirmiše odluke EPCG o popustima za cijenu električne energije za vrijeme tekuće grejne sezone i predlaže da isto bude i naredne“, navodi se u zaključcima.

Takođe, Odbor poziva Vladu da opredijeli sredstva za subvencionisanje nabavke toplotnih električnih pumpi za ona domaćinstva koja koriste ugalj. 

Đukanović: Trenutno ima deset mjernih stanica

Predsjednica Odbora Tamara Vujović pitala je da li imamo evidenciju ko koliko zagađuje, te da li je potrebno da u crnogorskim gradovima bude više mjernih mjesta. 

Pitala je da šta treba raditi u situacijama prekoračenja PM čestica, da li to treba da usvajaju lokalni parlamenti ili da bude na državnom nivou.

Gordana Đukanović, savjetnica za kvalitet vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine, kazala je da je državna mreža za praćenje kvaliteta vazduha uspostavljena u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, koje je usklađeno sa evropskim dikretivama.

„Imajući u vidu kriterijume koji su propisani, a u vezi su sa brojem mjernih mjesta, odnosno teritorijalnom pokrivenošću u odnosu na zakonske propise uradili smo više nego što je potrebno…Imajući u vidu geografske karakteristike naše zemlje, uspotavili smo maksimalno i koliko smo u finansijskim mogućnostima bili…Trenutno imamo deset mjernih stanica…mi zakonsku obavezu za više stanica nemamo. U zavisnosti od broja parametara, jedna stanica bi koštala više od 100.000 eura“, rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, prelazno rješenje moglo bi da bude nabavka mobilne stanice.

Mitrović: Šta će građani Pljevalja raditi kada se desi scenario ekstremnog zagađenja vazduha?

Predstavnik NVO Breznica Milorad Mitrović rekao je da je ostalo nedorečeno šta će građani Pljevalja raditi kada se desi scenario ekstremnog zagađenja vazduha, kao što je to bilo za novogodišnje praznike.

„Da li da djeca idu na onlajn nastavu, da se prekinu treninzi sportista, da idu van grada, da li da isključujemo dizel vozila…“, pitao je Mitrović.

Borko Bajić rekao je da treba da postoji zajednički dokument, oko kojeg postoji konsenzus, koji definiše šta će svaka od institucija da radi. 

Božović: Mjerne stanice da budu i u drugim opštinama

Poslanica DF Jelena Božović kazala je da suštinski treba raditi na tome da se kvalitet života građana poboljša.

„U opštinama gdje nema stanica za mjerenje aerozagađenja, mi ne znamo kakav je kvalitet vazduha. Možda bismo mi bili danas u Beranama da imamo stanicu za mjerenje kvaliteta vazduha. Da li planirate da se stanica za mjerenje aerozagađenja otvori u Beranama?“, pitala je Božović, apelujući da se stanice otvore u svim opštinama gdje postoji problem zagađenja.

Novaković-Đurović odgovorila je da će predlog Božović ući kao predlog operativnom timu koji će pripremiti aktivnosti za naredni period, koje će se odnositi i na druge crnogorske opštine.

„Nadamo se da ćemo do kraja msjeca imati riješeno pitanje ekološkog inspektora“

Nakon polučasovne pauze, uslijedila je diskusija. 

Novaković-Đurović kazala je da nije bilo interesovanja za poziciju ekološkog inspektora.

„Prijavljivali su se za druge gradove, ali smo imali problem sa prijavama za Pljevlja. Zbog ozbiljnosti situacije, već imamo prijave u najavi. Nadam se da ćemo najdalje do kraja mjeseca imati riješeno i to personalno rješenje“, kazala je Novaković-Đurović.

Na pitanje da li Vlada planira finansijske vanredne izdatke za Opštinu Pljevlja do aprila, rekla je da ne može dati konačan odgovor.

„Osim mjera, o kojima je već bilo riječi, ići ćemo u i sa operativnim timom koji će biti zadužen za definisanje dugoročnih mjera, koje neće biti slovo na papiru, već će podrazumijevati konkretnu finansijsku konstrukciju“, dodala je ministarka.

Micev: U meteorološkoj situaciji nije bitno šta radite, već šta ne smijete da radite

Pomoćnik direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev ukazao je da se dešavaju vrlo specifične meteorološke situacije, koje zahtijevaju i specijalni monitoring.

„Ovo što imamo u Pljevljima je rezultat kombinacije efekata. U meteorološkoj situaciji nije bitno šta radite, već šta ne smijete da radite. Najmanje što treba da radimo je da vršimo produkciju zagađujućih materija u prizmenom sloju atmosfere“, pojasnio je Micev.

Kako je rekao, moramo imati određene mjere, koje imaju dvije komponente.

„Jedna je da djelujemo na sam uzrok, a druga da djelujemo na posljedice“, dodao je Micev.

Uzrok su, kako je rekao, individualna i kolektivna ložišta, saobraćaj.

Prema njegovim riječima, potrebno je ići u pravcu supstitucije postojećih energenata.

„Vrlo je bitno da se sistemski iskorijeni uzrok ovog problema, to jest produkacija zagađujućih čestica, da se izvrši toplifikacija, da ljudi ne koriste energente koji vrše produkciju zagađujućih čestica…“, naveo je Micev.

Janjušević: Razgovarati sa evropskom energetskom zajednicom

Predstavnik Odbora direktora Rudnika uglja Dušan Janjušević rekao je da u Crnoj Gori ima dosta gradova koji su zagađeni.

„Postoje mjere koje su srednjorčne i dugoročne…Ugasili smo oko 1.200 loćišta na ugalj, zamijenili smo ih peletom, ali i dalje imamo neke ekstremne dane, kada je zagađenje u velikom prekoračenju“, naveo je Janjušević.

Kako je kazao, Crna Gora ima samo jednu termoelektrtanu i nema industriju.

„Svako pokretanje industrije zahtijeva povećanje količine ellektrične energije koju moramo da proizvedemo. To nećemo postići iz obnovljivih izbora energije. Zato, u tom pravcu treba razgovarati sa evropskom energetskom zajednicom. Treba napraviti ozbiljan tim, koji će razgovarati sa tim ljudima, u interesu Crne Gore…Ako požurimo i prihvatimo sve te smjernice koje daju, mi ćemo imati ozbiljan problem. Količine uglja koje troše gradovi mimo Pljevalja su beznačajna, a opet imamo enormna zagađenja“, kazao je Janjušević.

Kazao je da je ugalj još uvijek interes države.

„Ako obezbijedimo za Pljevlja 3.000 radnih mjesta, pristajem sjutra da ga zatvorimo“, rekao je Janjušević.

Boljević: Mora postojati čvršća relacija između Eko fonda i Opštine

Direktor Eko fonda Draško Boljević apelovao je da mora postojati čvršća relacija između Eko fonda i Opštine Pljevlja.

On je rekao da je potrebno da dobiju jasne signale od lokalne samouprave, sa kompletiranom dokumentacijom.

Mitrović: Ljudi će nas pamtiti po onome što ćemo uraditi nakon ovoga

Predstavnik NVO Breznica Milorad Mitrović je, govoreći o otvaranju kancelarije Agencije za zaštitu životne sredine, kazao da pozdravlja tu ideju.

„Samo ne bih želio da to bude kadrovsko, partijsko zapošljavanje. Kada je riječ o imenovanju ekološkog inspektora, pozivam da izaberemo nekoga ko je voljan i sposoban da radi“, rekao je Mitrović.

Ljudi nas, kako kaže, neće pamtiti po onome što smo pričali danas, nego po onome što ćemo uraditi nakon ovoga.

Sekulić: Neki problemi sa polutantima će se svesti na ekološke standarde

Veselin Sekulić, pomoćnik izvršnog rukovodioca za termoenergetiku u EPCG, kazao je da je važnost TE Pljevlja u energetskom sistemu Crne Gore nesumnjiv.

„Kasnimo kao država, kao Pljevlja, ali možemo stići ukoliko ubrzamo postupke“, rekao je Sekulić.

Prema njegovim riječima, neke probleme sa polutantima u vazduhu ćemo, kroz ekološku rekonstrukciju, krajem 2024. godine, svesti na evropske skološke standarde.

On je ukazao da je toplifikacija Pljevalja splet raznih mjera.

Strujić-Harbić: Bolnice prepune djece

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić ukazala je da problem zagađenja u Pljevljima traje 40 godina.

„Zabrinjavaju me podaci koji su prezentovani, ali to obični građani u Pljevljima ne razumiju. Mi želimo da ovdje govorite običnim jezikom. Ovdje ne vidim ministra zdravlja. Propustio je priliku direktor IJZ da kaže alarmanatan podatak – koliko je pacijenata u Brezoviku iz Pljevalja“, rekla je Strujić-Harbić.

Prema njenim riječima, ovih dana bolnice su prepune djece, predškolskog i školskog uzrasta.

„U našoj bolnici nema dovoljno kadra. Nije opremljena ni aparaturom“, navela je Strujić-Harbić.

Vujović je kazala da najnoviji podatak SZO iz 2020. godine govori o 800 prijevremenih smrti, na nivou Crne Gore, koja su direktno povezana sa aerozagađenjima.

Vujović: Uraditi što je do nas

Vujović je ukazala da je važno uraditi ono što je do nas.

„Tada ćemo imati sistem, na osnovu koga ćemo moći da djelujemo“, smatra Vujović.

Bajić: Zagađenje vazduha ostavlja štetnije posljedice nego konzumacije alkohola

Epidemilog u IJZ Borko Bajić kazao je da, prema procjenama, zagađenje vazduha u Crnoj Gori, ostavlja štetnije posljedice po zdravlje nego konzumacija alkohola.

„Nama, iz ugla IJZ, treba alat, odnosno procedura kako bi mi mogli da reagujemo u situacijama povećanog zagađenja vazduha“, rekao je Bajić.

Kako je kazao, pored industrije, saobraćaja, ložišta, otpad je izuzetno značajan razlog zagađenja vazduha, posebno u ruralnim područjima.

Šćepanović: Prethodnih godina bilo i više dana sa prekoračenjem koncentracije PM čestica

Koordinatorka Centra za monitoring u Agenciji za životnu sredinu Lidija Šćepanović rekla je da je Crna Gora podijeljena na tri zone, centralnu, sjevernu i južnu zonu, kada je u pitanju kvalitet vazduha.

„Potrebno je unaprijediti kvalitet vazduha u centralnoj i sjevernoj zoni, dok je u južnoj zoni zadovoljavajući kvalitet vazduha“, dodala je Šćepanović.

Rekla je da se od 2009. godine prati stanje kvaliteta vazduha.

„Osnov je imati informaciju i samim tim ćemo definisati određene mjere. Jedna od glavnih misija Agencije je unapređenje stanja životne sredine svih segmenata“, kazala je Šćepanović.

Prema njenim riječima, prethodnih godina u Pljevljima bilo je više dana sa prekoračenjem kocentracije PM čestica.

„U 2012. godini više od 200 dana bilo je prekoračenje kocentracije PM čestica. Danas, 2020, 2021. godine broj dana prekoračenja PM čestica je oko 100. Ipak se nešto radilo, ali naravno da može više da se uradi“, rekla je Šćepanović.

Istakla je da treba razmišljati da se trajno unaprijedi stanje kvaliteta vazduha u Pljevima.

„Na kvalitet vazduha utiče više faktora“, rekla je ona.

Petričić: Mjerenja na dvije stanice

Vidoje Petričić, izvršni direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja, rekao je da se mjerenja u Pljevljima realizuju na mjernoj stanici u urbanom dijelu i pozadinskoj stanici u selu Kruševo.

Vujović: Predstavnici Opštine nijesu iskazali interesovanje da prisustvuju sastanku

Predsjednica Odbora Tamara Vujović kazala je da predstavnici Opštine Pljevlja nijesu iskazali interesovanje da prisustvuju sastanku.

„Tu prepoznajemo znak nesaradnje… Mislim da su oni karika koja nedostaje, isključivo njihovom voljom, i to ide na štetu građana“, rekla je Vujović. 

Novaković-Đurović: Ne bježimo od definisanja strateških koraka koji na duže staze mogu riješiti ovo pitanje

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da su već preuzeli određene mjere.

„Što se tiče kratkoročnih mjera, odnose se na subvencija, nabavljanje aparata za prečišćivanje vazduha…Problem zagađenosti vazduha u Pljevljima nećemo riješiti kratkoročnim mjerama, niti smatramo da smo na taj način u bitnoj mjeri ovaj problem suzbili, ali to su neki prvi koraci u pravcu definisanja onoga što je jedini način da riješimo pitanje zagađenja, a to su dugoročne mjere, koje je trebalo preduzeti prije deceniju ili dvije, a ne danas. Ali, mi ne bježimo od definisanja strateških koraka koji na duže staze mogu riješiti ovo pitanje, a ne samo trenutno kada se s njim suočimo u određenim sezonskim intervalima“, rekla je ministarka. 

Potrebno je, ističe, pronaći način da sistemski i dugoročno rješavamo ovo pitanje.

„Neke od tema već su uveliko u javnosti. Jedna od njih je i toplifikacija. Da je bilo ažurnosti i aktivnosti u prethodnom periodu, ta mjera bi dosad već bila sprovedena. Pozdravljamo predlog Nikole Rovčanina, idemo u pravcu proglašenja toplifikacije projektom od javnog interesa, ovih dana pripremamo dokumentaciju“, istakla je Novaković Đurović.

Đurović: Nije postignut napredak

Poslanik Dejan Đurović kazao je da nije postignut vidni napredak, kada je riječ o ekologiji.

„U ovo trenutku nemamo prostorni plan Crne Gore, imamo koncesione ugovore, kojima se vrši eksploatacija šuma i šljunka. Ako to uzmemo u obzir, moramo priznati da Crna Gora onda ne može biti ekološka država. Imamo probleme sa upravljanjem otpadom, nemamo zakon koji je trebalo da bude donijet 2018. godine…Nemamo reciklažu, a imamo na desetine privatnih deponija, koje nijesu zavedene. Imamo i pozivinu stvar – obustavljene su izgradnje malih hidroelektrana, Solana je prešla u vlasništvo države – to je postignuto ove dvije godine. Ali to je suviše malo za Crnu Goru kao ekološku državu“, rekao je Đurović.

Kada je riječ o Pljevljima, Đurović je rekao da je Crna Gora ušla u ozbiljnu energetsku krizu, koja se neće završiti tako brzo. 

Prema njegovim riječima, energetski sistem u CG teško bi izdržao bez TE Pljevlja. 

„Bez pomoći TE Pljevlja EPCG bi bila na koljenima“, kazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, imamo dvije mogućnosti.

„Jedna je da ekonomski umremo, a druga je da probamo da živomo sa ovom bolešću. Ako živimo sa ovom bolešću, onda moramo barem da građane Pljevalja zaštitimo. Crna Gora mora da stane kao država svim svojim kapacitetima…“, dodao je Đurović.

Mora se, kako kaže, učiniti sve da građani Pljevalja žive kako zaslužuje svaki čovjek, a ne kao ovih dana. 

Vujović: Ekologija na izvjesni način postaje i politička tema

Predsjednica Odbora Tamara Vujović kazala je da su Pljevlja dospjela na svjetske rang liste zagađenih gradova.

„Smatramo da je svrsishodno doći ovdje i razgovorati sa svim relevenatnim sagovornicima“, rekla je Vujović.

Kazala je da je ekologija glavna tema svih prethodnih godina, ali da je ekologija na izvjesni način postaje i politička tema.

„Pitanje društvenog razvoja i kvaliteta života ne ogleda se više samo u standardu i ekonomiju, već u tome da imamo kvalitetan vazduh, hranu, vodu“, rekla je Vujović.

Kako je kazala, građani su sve svjesniji koliko je važno pitanje životne sredine za kvalitet života.

„Ovdje smo danas da pričamo o zagađenju u Pljevljima…Kao ljekar, poznato mi je kakav uticaj PM čestice mogu da imaju na ljudski organizam“, navela je Vujović.