Lider Pokreta ,,Evropa sad“ i mandatar za sastav nove vlade Milojko Spajić počeće iduće sedmice pojedinačne razgovore o formiranju izvršne vlasti sa čelnicima partija sa kojima je već održao niz sastanka koji nijesu rezultirali bilo kakvim dogovorom.

To je nezvanično potvrđeno iz više partija koje su uključene u pregovore.

– To je dogovoreno na nivou lidera partija i ti razgovori počinju iduće sedmice – rekao je jedan od izvora.

Iako Spajić potencijalne partnere još nije obavijestio o terminu početka pregovora, niti o tome sa kim će se prvo sastati, naši izvori vjeruju da će prioritet i ovaj put imati politički subjekti koji su mu, tokom konsultacija sa šefom države početkom ovog mjeseca, iskazali jasnu podršku za sticanje statusa mandatara.

Spajić je u ponedjeljak sa predstavnicima tih partija, ali i koalicije Za budućnost Crne Gore, kroz tri odvojena sastanka, održao prve formalne pregovore u ulozi mandatara, ali tom prilikom nije bilo riječi o raspodjeli resora u budućoj vladi.

Na sva tri ta sastanka prisustvovao je lider Demokrata Aleksa Bečić koji je, tokom razgovora sa liderima koalicije ZBCG, sjedio sa Spajićeve strane stola, što ukazuje na to da između PES-a i Demokrata već postoji čvrst dogovor o podjeli kolača.

To partnerstvo, međutim, remeti mandatarove pregovore sa liderima ZBCG koji opravdano sumnjaju da je Bečiću unaprijed obećana čelna pozicija u Skupštini, za koju su zainteresovani i u toj koaliciji.

Pobjeda je već izvještavala da su upravo iz tog razloga Andrija Mandić i Milan Knežević insistirali da naredni razgovori sa tom političkom grupacijom budu bilateralnog tipa, odnosno bez učešća Demokrata.

Partije koje su Spajiću iskazale jasnu podršku za sticanje statusa mandatara i sa kojima će, kako se očekuje, prvo pregovarati zajedno imaju 44 poslanička mandata.

Koalicija ZBCG, kao treća po jačini snaga u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata i od njene eventualne podrške će umnogome zavisiti stabilnost buduće vlade. Na ulasku ZBCG u novu vladu, kako se to iskristalisalo tokom konsultacija sa Jakovom Milatovićem, insistira dio koalicionih partnera PES-a, odnosno Savez građana Civis i Ujedinjena Crna Gora.

Ulazak partija nekadašnjeg Demokratskog fronta u 44. vladu zagovara i struja unutar PES-a bliska Milatoviću, smatrajući da bi nova izvršna vlast bila isuviše ranjiva ukoliko bi na suprotstavljenoj strani, osim DPS-a i stranaka iz koalicije ,,Zajedno“, imala i 13 politički iskusnih i ratobornih poslanika ZBCG.

Iz međunarodne zajednica ranije je naglašavano da njihov partner ne može biti koalicija proistekla iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. Pitanje je, međutim, da li su sada, suočeni sa činjenicom da bez njihovog učešća nema ni političke stabilnosti nove vlade, odustali od te vrste pritiska na mandatara.

Ukoliko je Spajić zaista ozbiljan u namjeri da političku stabilnost buduće vlade „kupi“ učešćem koalicije ZBCG, suočiće se problemom na drugom frontu.

Mandar bi u tom slučaju političke predstavnike manje brojnih naroda morao da privoli na saradnju sa partijama koje ne priznaju genocid u Srebrenici, koje se zalažu za ,,otpriznavanje“ nezavisnosti Kosova ali i koji su do skora javno podržavali Vladimira Putina.

Pitanje je, međutim, imaju li politički predstavnici Bošnjaka, Albanaca i Hrvata petlju da na to pristanu, budući da bi time sebe doveli u ozbiljan rizik od gubitka podrške među sopstvenim biračima.

Mandatar za formiranje nove vlade na raspolaganju ima rok od 90 dana, a ukoliko do tada ne uspije da sastavi kabinet, Ustav predviđa raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih parlamentranih izbora.