Autor: Mateo Kolanđeli, direktor EBRD za Zapadni Balkan

Poslednjih mjeseci, nekoliko zemalja u regionu napravilo je značajne korake ka ubrzanju prelaska na zelenu energiju. Uvođenje aukcija za obnovljive izvore energija ključno je za ovaj razvoj.

Srbija je u junu najavila početak najveće runde aukcija u regionu – 450 MW kapaciteta za proizvodnju iz izvora vjetra i sunca – zajedno sa trogodišnjim planom aukcije kojim se ukupni kapaciteti povećavaju na 1.300 MW. Albanija je takođe nedavno sprovela svoju prvu aukciju vjetra, posle dvije uspješne solarne aukcije. Takođe su najavili solarnu PV aukciju od 300 MW. Kosovo je takođe pokrenulo svoju prvu aukciju za veliku količinu električne energije na obnovljive izvore.

Neophodnost ubrzanja tranzicije

Ovi koraci su kritični za region u kome se energetski sektor suočava sa nekoliko hitnih izazova. Od kasnih 1980-ih, bilo je malo ulaganja u kapacitete za proizvodnju električne energije. Region kao cjelina se u velikoj mjeri oslanja na ugalj. Njegov drugi glavni izvor energije – hidroenergija – je sve ranjiviji na promjene u hidrologiji.

Određeni broj zemalja Zapadnog Balkana se u velikoj mjeri oslanja na skupi uvoz električne energije. Energetska kriza izazvana ratom protiv Ukrajine naglasila je ozbiljnost situacije, dovodeći u prvi plan strukturne slabosti u nizu zemalja. Štaviše, klimatske politike Evropske unije predstavljaju dodatni pokretač tranzicije – na primjer, mehanizam za oporezivanje proizvoda iz uvoza koji imaju veću količinu ugljenika, što će uticati na konkurentnost regiona.

Tranzicija počinje da uzima maha

Ove karakteristike naglašavaju razloge za brzi prelazak na bezbjedne, čiste i integrisane energetske sisteme. Posmatrano u ovom kontekstu, utoliko je važnije pokretanje aukcija u regionu. A rezultati pokazuju šta se može postići: prva aukcija u Albaniji dala je najnižu cijenu solarne energije na Zapadnom Balkanu (2.489 evrocenti po kilovat satu).

Uspjeh ove centralne komponente energetske tranzicije – povećanja investicija u obnovljive izvore energije – zavisi od kombinacije faktora. Ona je izgrađena, prije svega, na političkom opredeljenju: signal tržištu da je budućnost energetskog sektora obnovljiva energija. Ovo može biti u obliku ciljeva za obnovljive izvore energije, planiranju aukcija, određivanja rokova za postepeno ukidanje uglja i/ili dugoročnih ciljeva u cijeloj ekonomiji za dostizanje neto nulte emisije. Opredjeljenost treba da bude praćena propisima koji omogućavaju poslovanje: sveobuhvatan pravni i institucionalni okvir koji balansira rizike između javnog i privatnog sektora.

Ključna reforma je uvođenje okvira za dobro osmišljene aukcije. Za razliku od direktnog odabira ili pružanja određenih finansijskih podsticaja, aukcije vode ka transparentnosti i podstiču privatni sektor da isporučuje električnu energiju po niskim cijenama krajnjim korisnicima. Cilj dobro osmišljene aukcije je da se maksimizira broj kredibilnih ponuđača.

To znači upravljanje kompromisima između podsticanja učešća i obezbjeđivanja realizacije projekta, na primjer, uspostavljanjem odgovarajućih kriterijuma za učešće ili putem dobro strukturisane ponude aukcija.  Važno je da se koriste transparentni kriterijumi za izbor – na primjer, cijena kao jedini kriterijum za izbor među predkvalifikovanim ponuđačima. Kako tržišta sazrijevaju, mehanizmi podrške bi trebalo da evoluiraju u premium šeme koje obezbjeđuju integraciju tržišta obnovljivih izvora energije.

EBRD je svoju podršku usmjeravao ka ovim oblastima, radeći u partnerstvu sa kreatorima politika širom regiona kako bi obezbjedio regulatorne okvire koji omogućavaju i dobro osmišljene aukcije, poput onih u Albaniji i Srbiji. Štaviše, planiramo dalje aktivnosti u regionu – na primjer, podrška vlastima u Crnoj Gori novom zakonu o obnovljivim izvorima energije, nakon čega će uslijediti aukcije. Ovaj rad su velikodušno podržali mnogi donatori: između ostalih, Švajcarska, Luksemburg, Austrija i Italija. I sprovedeno je u partnerstvu sa različitim razvojnim partnerima – na primjer, Sekretarijatom Energetske zajednice.

Gledajući unaprijed

Brzo povećanje obnovljivih izvora energije samo je prvi korak ka ubrzanju tranzicije. Biće potreban niz daljih koraka. Aukcije će ostati važan alat. Ali oni će takođe morati da budu dopunjeni drugim mehanizmima – na primjer, korporativni ugovori o kupovini energije i distribuirani, mali obnovljivi izvori energije.

Drugo, integracija povremenih obnovljivih izvora energije je kritičan izazov. Ovdje će zemlje morati da investiraju u mreže, ojačaju regionalnu međupovezanost, obezbjede povezivanje tržišta električne energije – kako unutar regiona tako i sa susjednim zemljama – da privuku investicije u fleksibilna rješenja za upravljanje balansiranjem i postave okvire za obezbjeđivanje ulaganja u rezerve.

Konačno, ali ključno, postoji potreba da se upravlja dubokim socio-ekonomskim promjenama koje će energetska tranzicija donijeti -posebno efektima na zajednice koje se oslanjaju na poslove u vezi sa ugljem kao osnovni izvor prihoda.