Oboljeli od kovida 19 mogu da šire zarazu kraće nego što se misli

    3 godine pre 1814 pregleda Izvor: antenam.net

Sistemski pregled i metaanaliza tri ljudska koronavirusa sugerišu da će osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 koji izaziva kovid 19 najvjerovatnije biti vrlo zarazne u prvoj nedjelji nakon pojave simptoma. Za razliku od kovida 19, izbijanje SARS-a i MERS-a uzrokovali su virusi koji su kasnije dostigli vrhunac i to je vjerovatno razlog zašto se pandemija kovida 19 brže širi u zajednici.

Čini se da virusno opterećenje koronavirusa SARS-CoV-2 doseže vrhunac u gornjim disajnim putevima rano u toku bolesti, od pojave simptoma do petog dana, dok SARS-CoV i MERS kasnije dosežu opterećenje; to bi mogao biti i razlog zašto se pandemija kovida 19 brže širi.

Dosadašnji dokazi o virusu SARS-CoV-2 ukazuju na obrazac devetodnevnog razdoblja zaraznosti. Budući da studija proučava samo potvrđene slučajeve, a ne one koji su možda bili izloženi, ne može pružiti uvid u preporučeno trajanje karantina.

Iako se čini da su virusna opterećenja slična među ljudima zaraženim koronavirusom SARS-CoV-2 koji razviju simptome i onima koji ih nemaju, većina studija ukazuje na to da asimptomatske osobe mogu brže da izbace virus iz tijela i da mogu biti zarazne kraće vrijeme.

Iako se genetski materijal virusa SARS-CoV-2 još može otkriti u respiratornim uzorcima ili uzorcima stolice i nakon nekoliko nedjelja, u uzorcima prikupljenim nakon devet dana od početka simptoma nije pronađen živi virus koji može uzrokovati infekciju, piše u sistemskom pregledu i metaanalizi tri ljudska koronavirusa, objavljenoj u časopisu The Lancet Microbe.

98 studija

„Nalazi su u skladu sa studijama traženja kontakata koje sugerišu da se većina događaja virusne transmisije javlja vrlo rano, a posebno u prvih pet dana od pojave simptoma, što ukazuje na važnost samoizolacije odmah nakon što simptomi počnu“, kaže glavni autor dr Muge Cevik sa Univerziteta St. Endrjuz u Velikoj Britaniji.

„Takođe moramo podići svijest javnosti o rasponu simptoma povezanih s bolešću, uključujući blage simptome koji se mogu javiti ranije tokom infekcije od onih izraženijih, poput kašlja ili groznice.“

Istraživači su obuhvatili 98 studija s pet ili više učesnika, kohortne studije i randomizirana retrospektivna ispitivanja; njih 79 usredsrijedilo se na SARS-CoV-2, osam na SARS-CoV i 11 na infekciju MERS-CoV.

Pomoću respiratornih uzoraka održivi virus razmnožio se u prvoj nedjelji bolesti. S druge strane, nijedna studija uključena u ovaj sistemski pregled nije uspjela uspješno da izoluje živi virus nakon devetog dana simptoma u bilo kojoj vrsti uzoraka.

Nekoliko studija uspješno je izolovalo živi virus iz uzoraka stolice, a uloga oralno-fekalnog prenosa za SARS-CoV-2 ostaje nejasna.

„Ova otkrića sugerišu to da u kliničkoj praksi možda neće biti potrebno ponoviti PCR testiranje kako bi se utvrdilo da pacijent više nije zarazan, kaže dr Cevik.

Najveće virusno opterećenje koronavirusom SARS-CoV-2 RNK otkriveno je rano u toku bolesti, kada se simptomi jave ili prije petog dana pojave simptoma. Suprotno tome, virusna opterećenja kod SARS-a i MERS-a dosegla su maksimum deset do 14 dana, odnosno sedam do deset dana nakon pojave simptoma.

Asimptomatski slučajevi

Samo dvanaest studija izvještava o asimptomatskim osobama zaraženim virusom SARS-CoV-2, a njih šest istraživalo je i koliko su brzo ljudi izbacili virusni materijal iz svog tijela.

„Iako se čini da su opterećenja virusnom RNK uglavnom slična kod ljudi sa i bez simptoma, nekoliko studija sugeriše da bi asimptomatske osobe mogle brže da izbace virusni materijal iz tijela“, kaže dr Cevik.

Nekoliko studija otkrilo je da se osobe s asimptomatskom infekcijom mogu brže osloboditi virusa, što sugeriše da oni bez simptoma mogu biti jednako zarazni kao oni sa simptomima na početku infekcije, ali mogu biti zarazni kraće vrijeme.

Ovu studiju sproveli su istraživači sa Univerziteta u Sent Endruzu, Edinburgu i Glasgovu kao i bolnica u Edinburgu, Višavu i Napulju.